Rekordna finansijska podrška za centre i usluge
Od 2018. godine, Bosna i Hercegovina je iz fondova Evropske unije dobila gotovo 150 miliona eura za upravljanje migracijskim procesima, uključujući finansiranje prihvatnih centara i pružanje osnovnih usluga.
Ova sredstva, raspoređena u saradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), UNHCR-om i UNICEF-om, osigurala su smještaj, zdravstvenu brigu, prehranu, zaštitu ranjivih skupina i jačanje administrativnih kapaciteta.
“Od 2018. godine odgovor Bosne i Hercegovine na migracije postigao je značajan napredak kroz efikasnu saradnju između IOM-a, vladinih agencija i široke koalicije međunarodnih partnera. Evropska unija je najveći donator od početka odgovora na migracije u Bosni i Hercegovini. Drugi donatori su doprinijeli naporima za podršku vlastima u BiH i lokalnim zajednicama pogođenim mješovitim kretanjima u proteklim godinama, uključujući Austriju, Kataloniju (Španija), Razvojnu banku Vijeća Evrope (CEB), Češku Republiku, Dansku, Njemačku, Italiju, Norvešku, Švicarsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i fondacije poput Islamic Relief Worldwide i Qatar Charity”, kazali su iz IOM-a.
IOM je, pored podrške međunarodnih partnera, koristio i vlastite hitne resurse za pomoć u migracijskoj situaciji. Tokom početnih faza krize, organizacija je imala ključnu ulogu u uspostavljanju i vođenju privremenih prihvatnih centara širom zemlje, pružajući migrantima smještaj, zaštitu i osnovne usluge. Paralelno s tim, vlasti su jačale političke i operativne kapacitete, postavljajući temelje održivijem i koordiniranijem sistemu.
Otvaranje TRC Lipa u novembru 2021. godine označilo je prelazak na prvi centar pod državnom upravom, povećavši kapacitet za dodatnih 1.512 kreveta, što je ukupno 4.592 mjesta za prijem. U aprilu 2022. godine, sigurnosne odgovornosti za sve centre preuzela je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, a IOM je nastavio pružati podršku i zaštitu za više od 220.000 migranata, godišnje distribuirajući oko milion obroka.
“U TRC Blažuj, najvećem prihvatnom centru u BiH, odgovornosti za koordinaciju i upravljanje kampom prenesene su sa IOM-a na Službu za poslove sa strancima u augustu 2025. godine, kao dio prelaska na državno upravljanje migracijama u BiH”, navode iz IOM-a. Migrantima je omogućena jednaka zdravstvena zaštita, uključujući i upućivanje na naprednu medicinsku njegu.
“U koordinaciji s Ministarstvom civilnih poslova IOM sarađuje s centrima za primarnu zdravstvenu zaštitu u Sarajevu i Bihaću kako bi pružio usluge kao što su porodična medicina, pedijatrija, rehabilitacija mentalnog zdravlja, stomatologija i laboratorijska ispitivanja unutar centara za primarnu zdravstvenu zaštitu. Druge specijalnosti primarne zdravstvene zaštite, poput ginekologije, fizikalne rehabilitacije i radiologije, pružaju se u ovim centrima ili drugim obližnjim ustanovama. Za njegu višeg nivoa migrantima pružaju usluge Opća bolnica Dr. Abdulah Nakaš Sarajevo, Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijankić Bihać i Univerzitetski klinički centar Sarajevo”, dodaju iz IOM-a.
Mehanizmi za direktno finansiranje osoblja i troškova primarne zdravstvene zaštite označeni su kao važan korak ka održivosti sistema, dok je postepeni prijenos prehrambenih, neprehrambenih i WASH usluga na državne institucije dodatno ojačao domaće kapacitete. U januaru 2025. potpisan je Protokol o saradnji između IOM-a, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Crvenog križa BiH, čime je definiran proces tranzicije humanitarne pomoći.
Podrška je obuhvatila i jačanje granične kontrole, obuku policije te smještaj službenika širom zemlje. Projekti socijalne kohezije unaprijedili su odnose u zajednicama u blizini migracijskih ruta, a infrastrukturne intervencije poboljšale su pristup javnim uslugama i migrantima i lokalnom stanovništvu.
“Vlada je, uz podršku EU i IOM-a, u maju 2025. godine osnovala i tripartitnu Međuresornu radnu grupu za tranziciju, podstičući međuresornu saradnju u vezi sa strategijom migracija i azila. Zajedno, ova dostignuća su postavila temelje za viziju IOM-a o odgovoru na migracije vođenom od strane države, zasnovanom na pravima i usmjerenom na zajednicu – onom koji podržava međunarodne standarde zaštite, unapređuje socijalnu koheziju i sve više integriše i državne i aktere civilnog društva u proces odgovora na migracije”, zaključili su iz IOM-a.
