Ističe da RS snosi odgovornost: “Nisu platili ni marku od 2017. godine”
Već smo ranije prenijeli cjelokupnu odluku i pismo visokog predstavnika Christiana Schmidta kojim je naložena isplata duga prema firmi Viaduct te izdvajanje sredstava za izborni integritet. U nastavku donosimo detaljno pojašnjenje njegovih stavova i obrazloženje zašto je posegnuo za bonskim ovlastima u ovom trenutku.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jutros je nametnuo dvije odluke – prva se odnosi na dug prema slovenačkoj firmi Viaduct, a druga na obezbjeđenje novca za opremu koja bi trebala unaprijediti fer i transparentan izborni proces.
U video obraćanju objavljenom na stranici OHR-a, Schmidt je objasnio razloge zašto je odlučio djelovati.
“Mjesecima svi posmatramo kako se problemi gomilaju. Kao visoki predstavnik, odlučio sam da sada djelujem, u interesu građana Bosne i Hercegovine,” poručio je na početku.
Napomenuo je da vlasti još nisu usvojile budžet za 2025. godinu, što dodatno komplikuje situaciju.
“Ozbiljna prijetnja po BiH su dugovi po odlukama arbitražnih sudova, posebno u slučaju ‘Viaduct’. Ovaj slučaj prijeti ključnim državnim institucijama, uključujući Centralnu banku BiH i BHANSA-i,” istakao je.
Dodao je da je Pravobranilaštvo BiH uputilo više od 15 upozorenja o mogućim posljedicama, te da su ta upozorenja stigla i institucijama RS-a.
“Dug je trebao biti 80 miliona, ali je zbog kamata porastao na više od 100 miliona KM, te i dalje raste, u iznosu od 9.000 eura svaki dan. Ne postoji iskren interes da se ovi problemi riješe na vrijeme da se izbjegnu negativne posljedice koje će osjetiti svi građani BiH, jer će Viaduct pokušati novac uzeti od državnih institucija, iako je RS odgovorna za ovaj dug,” rekao je.
Schmidt je također reagovao na sumnje u legitimnost svojih poteza:
“BiH je i dalje zemlja u kojoj je međunarodna zajednica involvirana.”
Podsjetio je da ima mandat da djeluje u ovakvim situacijama:
“Ovo je razlog zbog čega međunarodna zajednica, kroz EUFOR-Altheu i OHR, još ima konačnu izvršnu odgovornost u ovoj zemlji. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je potvrdilo s rezolucijom 1144 korištenje bonskih ovlasti. Kada sam sve to uzeo u obzir, odlučio sam da djelujem.”
Sredstva za isplatu Viaducta, naveo je, biće uzeta iz akciza koje pripadaju entitetu RS, ali bez utjecaja na isplate građanima.
“Neće biti utjecaja na isplate ljudima u RS-u, kao ni na programe koji koriste građani entiteta,” poručio je.
Podsjetio je i na odgovornost RS-a:
“Odluka je u skladu s principom da onaj koji je napravio dug treba da ga plati.” Naglasio je da je Željka Cvijanović, kao tadašnja premijerka RS-a, potpisala ugovor kojim je entitet preuzeo punu odgovornost.
“Jasno je da se RS obavezala da plati dug i odgovorna je za to”, rekao je i dodao: “Od 2017. godine nisu isplatili niti jednu marku.”
Naglasio je i da državne institucije ne smiju biti dovedene u rizik zbog neodgovornosti entitetskih vlasti:
“Ove institucije su ključne za građane i ne mogu biti u opasnosti zbog neodgovornog ponašanja. S njima se ne može igrati,” poručio je, dodajući da se prihodi Centralne banke BiH ne mogu koristiti za rješavanje entitetskih problema.
Na kraju je Schmidt poručio da BHANSA sada može raditi bez straha, a Centralna banka nastaviti s radom bez prijetnje gubitka imovine, jer je problem konačno riješen – ali ne na račun države, nego onih koji su dug i proizveli.
