Gubitci rudnika i zastarjela infrastruktura guraju Elektroprivredu BiH u likvidnosnu krizu
Bosna i Hercegovina se iz izvoznika pretvara u velikog kupca električne energije. Od januara do maja 2025. za uvoz je potrošeno više od 151 milion eura, pokazuju podaci državne Agencije za statistiku.
Istovremeno, najveći proizvođač – Elektroprivreda BiH – u zadnje dvije poslovne godine nagomilala je manjak od gotovo 200 miliona eura, a njena uprava upozorava da bi bez dodatnih novčanih injekcija mogla ostati nelikvidna već u drugoj polovini 2025.
Pad proizvodnje i skupa kupovina na spot-tržištu
Termoelektrane, prosječno starije od četiri decenije, danas isporučuju oko trećinu manje energije nego u periodu 2011–2018. Zbog sve češćih kvarova i manjka domaćeg uglja kompanija zimi nadoknađuje deficit kupovinom skupe struje na regionalnom tržištu: samo prošle sezone potrošeno je oko 65 miliona eura. Kako tarife za domaćinstva određuje regulator, gubici se gomilaju, pa se vlasti Federacije BiH spremaju na novo poskupljenje – do 8 % – što bi bilo drugo u manje od godinu dana.
Rudnici, plin i naftni terminali – lanac problema
Sedam rudnika u sastavu Elektroprivrede BiH godinama posluje s velikim minusima: troškovi plaća u nekim jamskim pogonima prelaze 90 % prihoda. Zbog kratkog dotoka uglja kompanija je već raspisala tender za nabavku 600 000 tona iz drugih izvora.
Sličan finansijski pritisak bilježi i plinski sektor. Energoinvest, nekada regionalni industrijski gigant, skoro sav promet ostvaruje uvozom ruskog plina, dok BH-Gas posluje s gubitkom nakon arbitražnih sporova i pred njim su projekti vrijedni više od milijardu eura za nove magistralne cijevi i skladište.
Ni rezerva tečnih goriva nije sigurna – firma Terminali FBiH radi s minusom, a kapaciteti za skladištenje daleko su ispod preporuka EU.
