Politika Sjedinjenih Država prema Bosni i Hercegovini uživa podršku obje stranke u SAD i dosljedna je već preko tri desetljeća.
Ovo se navodi u odgovoru Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini na upit Radija Slobodna Evropa da li će politika te države u odnosu na bh. entitet Republiku Srpsku, biti promijenjena po dolasku nove administracije u SAD.
Iz Ambasade poručuju i da Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH, kao i njenu integraciju u euroatlantske institucije.
“Sjedinjene Države će i dalje biti uz sve građane BiH dok rade na jačanju demokracije svoje zemlje, razvoju privrede i osiguranju mjesta koje njihova zemlja zaslužuje u euroatlantskoj zajednici zemalja”, dodaje se.
Istovremeno, Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, nadom opisuje svoja očekivanja da će dolaskom nove američke administracije biti oslobođen višegodišnjih sankcija SAD za secesionističku retoriku i podrivanje suvereniteta Bosne i Hercegovine.
“Sada imam nadu da će se to promijeniti”, rekao je Dodik, odgovarajući na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa o sankcijama na konferenciji za novinare u Banjaluci, dan nakon pobjede Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Država.
Dodik je aludirao na sankcije koje su njemu, članovima porodice i poslovnim partnerima nametnute iz SAD-a.
No, sugovornici Radija Slobodna Evropa ocjenjuju da su Dodikova očekivanja iluzorna, jednako kao i ona da će Trump podržati Dodikove secesionističke težnje.
Republikanac Donald Trump izabran je za američkog predsjednika, te osvojio drugi predsjednički mandat, nakon što je na toj poziciji bio od 2017. do 2021.
Predsjednik bh. entiteta RS, koji je godinama podržavao Trumpovu politiku i ponovnu kandidaturu, Trumpovu pobjedu je proslavio uz koktel, muziku, te fotografiju novog američkog predsjednika na palati RS u Banjaluci.
‘Zaboravio da ga je Trump sankcionisao’
Dodika su SAD prvi put sankcionirale u julu 2017. godine, odnosno šest mjeseci nakon Trumpove inauguracije i preuzimanja prvog predsjedničkog mandata.
Obrazloženje je bilo – opstrukcija provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. okončan rat u Bosni I Hercegovini.
Odluku je objavilo američko Ministarstvo financija.
Pet godina poslije, u januaru 2022. Dodik je zbog blokiranja mirovnog sporazuma i korupcije ponovno sankcioniran. Bilo je to u vrijeme administracije američkog predsjednika Josepha Bidena.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, ocjenjuje za RSE da se Dodik sada “grdno vara”, misleći da će mu Trumpova administracija ukinuti američke sankcije.
“Zaboravlja na činjenicu da ga je sankcionirala, upravo, Trumpova administracija. Sankcije su kasnije samo pooštrene u Bidenovom mandatu. Vidim sad da se još veseli njegovoj pobjedi, nesvjestan da će to veselje vrlo kratko trajati. Kad bi pratio situaciju, znao bi da i danas stoje sankcije, koje su bile uvođene 90-ih godina ljudima koji su sudjelovali u skrivanju optuženih za ratne zločine”, kaže Gjenero za RSE.
Sjedinjene Države su proteklih godina sankcionirale hiljade osoba sa Zapadnog Balkana, uglavnom, optuženih ili osuđenih za ratne zločine počinjene 90-ih godina. Posljednjih godina sankcije su izricane pojedincima i firmama u BiH i regiji, zbog podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, korupcije ili veza s Rusijom.
Njima se, uz ostalo, zamrzava imovina sankcioniranih u SAD-u, zabranjuje američkim državljanima i kompanijama da posluju s njima, dok banke i druge firme, također, mogu biti meta sankcija ako surađuju s njima.
Adis Maksić, profesor međunarodnih odnosa na Burch univerzitetu u Sarajevu kaže za RSE “da će biti zanimljivo vidjeti sastav nove Trumpove administraciju, jer će o tome ovisiti i odnos prema politici sankcija”.
“Najbitnije je koje će ljude staviti oko sebe. Da li će za državnog sekretara postaviti Richarda Grenella koji je jako blizak srpskim krugovima, posebno sa režimom Aleksandra Vučića. U tom slučaju možemo očekivati promjene u tom pravcu potencijalnim ukidanjem i tih sankcija”, kaže Maksić za RSE.
Grenella je u oktobru 2019. Trump imenovao za specijalnog izaslanika američkog predsjednika za pregovore između Kosova i Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u februaru prošle godine odlikovao je Grenella, jer se, kako je tada rekao “zalagao da se čuje glas Srbije”.
‘Dodikova neuzvraćena ljubav’
Otkako je prije dvije godine Trump objavio da će ponovo biti kandidat za predsjednika SAD-a, Dodik ga je nekoliko puta javno podržao. Početkom novembra je pozvao srpsku zajednicu u SAD-u da glasa za njega.
Dan nakon Trumpove pobjede poručio je da to predstavlja i pobjedu RS-a.
No, primjere Trumpove javne podrške politici, koju zastupa predsjednik RS, teško je pronaći.
Povodom obilježavanja Dana Državnosti BiH, Trump je 2018. godine uputio čestitku Dodiku koji je u to vrijeme bio predsjedavajući Predsjedništva BiH. Tada je Trump poručio da “Sjedinjene Države ostaju predane čvrstom partnerstvu s BiH i podržavaju njen suverenitet i teritorijalni integritet”.
Dodik mu je na čestitku odgovorio da RS ne priznaje taj praznik i da se on obilježava samo u jednom dijelu zemlje, odnosno u Federaciji BiH.
Analitičar Gjenero tvrdi da će američka podrška suverenitetu Bosne i Hercegovine biti nastavljena i da je ona temelj politike Sjedinjenih Država, bez obzira na to ko je na poziciji predsjednika.
Na pitanje na čemu sad Dodik temelji optimizam kad je riječ o novoj, Trumpovoj administracije, Gjenero je rekao da su njegova očekivanja neosnovana i da je “ljubav” jednostrana, odnosno neuzvraćena.
“To je iskrena ljubav, ali s Dodikove strane. Ne vidi se nigdje da bi ona mogla biti konzumirana. Sjetite se kada je Barack Obama izabran za predsjednika SAD i neko je iz srpske dijaspore bio neki guverner, pa je u Srbiji prevladalo uvjerenje da će Obama snažno igrati u korist Srbije. Zna se i kako je ta ‘ljubav’ između Obame i Srbije završila, a isto će završiti i ova ‘ljubav’ između Dodika i Trumpa”, dodaje on.
Paralaleno s podrškom Trumpu, Dodik je proteklih godina često javno kritikovao američku ambasadu u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da rade protiv interesa RS-a i srpskog naroda.
Također, ni u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu nije odustao od bliskih veza sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a nastavio je njegovati i bliske veze i s konzervativnim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
“Odnos Dodika i Trampa je prirodan, jer Trump, provodi suverenističke politike i pripada klubu suverenih, konzervativnih političara kojima još pripadaju, Viktor Orban, Milorad Dodik, te Vladimir Putin”, kaže Vlado Simović profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.
Lobiranje RS po Sjedinjenim Državama
Uprkos kritikama upućenim američkoj administraciji u BiH, Milorad Dodik lobira po Americi. Republika Srpska godinama angažira konsultantske i advokatske kuće iz Sjedinjenih Država za lobiranje u korist tog entiteta.
Riječ je o kompanijama Myrmidon Group, LLC McGinnis Lochridge, Schifanelli Law, LLP i McGinnis Lochridge, podaci su iz dostupnih registara.
Tako je početkom 2020., za 80.000 dolara mjesečno, RS na godinu dana angažirala američku advokatsku kompaniju McGinnis Lochridge kako bi ih savjetovala i predstavljala u pravnim međunarodnim pitanjima.
To nije bio prvi, a ni jedini ugovor koji su vlasti RS imale s tom kompanijom.
Zlatan Klokić, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS-a, nije bio dostupan za razgovor za RSE o tome koliko ugovora je trenutno aktivno.
Analitičar Gjenero stava je da je Dodikovo lobiranje u Sjedinjenim Državama “bacanje novca”, ukoliko se to radi za nešto neprovodivo i neostvarivo.
“Nema nekog ozbiljnog političkog cilja za koji vi možete lobirati i računati da će biti ostvaren. Taj čovjek je u bezizlaznoj situaciji, raspada mu se budžet, ne može doći do svojih para, i očajan je. Očajni ljudi spremni su na svakakve očajne poteze”, kazao je.
Sugovornici RSE slažu se da novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan neće biti u fokusu.
“Niti smo dio bitnih vanjsko-političkih sadržaja. BiH je jedna mala tačkica u tim njegovim vanjskim ciljevima, i do te tačkice kad se dođe, proći će mnogo vremena”, kaže za RSE banjalučki univerzitetski profesor Vlado Simović.
Dodaje i kako očekuje da će Trumpova pažnja biti na Pacifiku i Bliskom Istoku, nakon čega će svoju geopolitičku misiju usmjeriti na Kinu.
