Dojave o bombama i kriza autoriteta: “Vaspitno zapuštena djeca su kolateralna šteta odraslih”

Sigurnosna situacija u Kantonu Sarajevo nakon niza lažnih dojava o postavljenim bombama u školama postala je ozbiljan izazov za lokalne vlasti i sigurnosne službe. Ovakve dojave, koje su učestale i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine (BiH), izazivaju strah među građanima, roditeljima, učenicima, te dodatno opterećuju obrazovni sistem i rad policijskih organa.

U glavnom gradu BiH događalo se da samo u jednom danu dojave o podmetnutim bombama stignu na adrese devetnaest srednjoškolskih ustanova. Srednja mašinska škola i Škola metalskih zanimanja u Sarajevu su među obrazovnim institucijama koje su primile više lažnih dojava. U danu dojave, školsko dvorište bilo je prazno, a kontradiverzioni pregled završen. Rezultat pregleda – dojava je bila lažna.

Ispred Mašinske škole razgovaramo sa Elmom Karić-Rakić, bivšom učenicom ove škole. „Lažnih dojava bilo je i u vrijeme dok sam ja išla u ovu školu, ali one nisu bile svakodnevne. Ovo što sada imamo je veliki sigurnosni problem koji ugrožava i nastavu, jer se pribjegava ‘online’ modelu bez direktnog odnosa profesor-učenik, što donosi i druge negativne posljedice“, kaže Karić-Rakić za DW.

Student Amir Sarajlić vjeruje da je za većinu „lažnih dojavljivača“ sve ovo „samo igra“, ali i način da se izbjegne provjera znanja u školama.

„Mislim da većina to radi naivno, da su nesvjesni težine počinjenog djela, ne znajući da e-mailovi nisu kriptovani i da je IP adresi lako ući u trag, tako da je ovo ‘igra’ koja može biti skupo plaćena“, kaže Sarajlić za DW.

Vladimir Vasić: „BiH je na vrhuncu krize autoriteta“

Ponavljanje lažnih prijetnji ima više negativnih posljedica. Psiholozi i sociolozi upozoravaju da se djeca i roditelji suočavaju s dodatnim stresom, što može negativno uticati na obrazovni proces i osjećaj sigurnosti u školama. Neki stručnjaci tvrde da su motivi lažnih dojavljivača „dosada“, ali i „veliki pritisak na učenike u školama“.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da je BiH na vrhuncu „krize autoriteta“ i pozitivnog sistema vrijednosti, što se posebno manifestira u ponašanju maloljetnih osoba i djece. „Vaspitno zapuštena djeca su kolateralna šteta odraslih, prvenstveno porodice i vaspitno obrazovnih ustanova, i njihovo ponašanje zapravo je manifest stanja društva“, kaže Vasić za DW.

On upozorava da se problemi decenijama „guraju pod tepih“, dok se svi bave sporadičnim stvarima koje omamljuju šire narodne/nacionalne mase. „Pri tome grubo zanemarujemo ponašanje djece, njihove potrebe, status, probleme i izazove sa kojima se susreću. Djeca trebaju sa snose odgovornost, to je činjenica, ali i oni koji su zanemarili i zloupotrijebili njihovu ranjivost“, kaže sagovornik DW-a.

Mnogi roditelji i nastavnici, kako prenose mediji u BiH, smatraju da maloljetnici koji su slali lažne prijetnje trebaju biti kažnjeni za terorizam. Sudeći po dosadašnjoj praksi, procesi bi prije mogli biti okončani vaspitnim mjerama i pojačanim nadzorom socijalnih službi. „Za počinitelje očekujemo da dobiju najviše zakonske kazne predviđene za ovo krivično djelo“, tvrdi ministar policije Kantona Sarajevo Admir Katica. Dojavljivači su do sad kažnjavani za „ugrožavanje sigurnosti“ i „lažno prijavljivanje“.

Lažne dojave nisu samo dječija igra

Svaki put kada se prijavi prijetnja, policija i druge službe moraju obaviti opsežne pretrage. To uključuje troškove ljudstva i opreme, te uzrokuje poremećaj u radu drugih službi. „Dojave su ‘lažne’ tek onda kada se to dokaže, a do tada se postupa kao i sa svakom drugom realnom prijetnjom. Kontradiverzioni pregled se mora obaviti, a to znači angažiranje svih nadležnih službi. Učestalost takvih angažmana opterećuje sistem“, kaže za DW bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac.

On upozorava da česta upotreba policijskih i drugih službi u odgovorima na lažne dojave iscrpljuje resurse i ograničava sposobnost za adekvatan odgovor na stvarne prijetnje. „Ovo definitivno nije samo ‘dječija igra’ i izlazi iz okvira dječijeg bunta. Problem je u tome što ovakvu situaciju mogu iskorisiti oni koji ne žele dobro ni ovom gradu ni državi, i zato treba biti vrlo oprezan“, kaže Pećanac.

Sagovornik DW-a kaže da je povećan broj lažnih dojava o bombama u školama dio kriminalnih aktivnosti koje su u porastu u „sigurnosnom zapuštenom prostoru“. „Niko se ne boji pravne države, sistem posrće pred ovakvim napadima, a na mnogim odgovornim pozicijama nisu stručnjaci, već politički podobne osobe, stranački poslušnici. To stvara ambijent koji više pogoduje kriminalcima, nego poštenim ljudima“, upozorava Pećanac.

Terorističke prijetnje?

Zato je broj prijetnji sve veći, a mete više nisu samo škole. Dojave o postavljenim bombama upućene su Aerodromu Sarajevo, Općinskom sudu u Sarajevu… Zato se sve češće može čuti da su lažni dojavljivači i odrasle osobe. Na meti su i škole u Tuzlanskom kantonu. Policija je nedavno uhapsila 22-godišnjeg A.A. nakon što je telefonom zaprijetio da će u zrak dići policijsku stanicu i školu u Kalesiji, mjestu u sjeveroistočnoj Bosni.

Nadležno tužiteljstvo bi trebalo dati odgovor na pitanje radi li se o potencijalnoj terorističkoj prijetnji, tvrdi sagovornik DW-a. „Nije sve terorizam, ali neka djela imaju i obilježja terorizma. Bojim se da bi ovakvih prijetnji moglo biti i više ostane li naše društvo sigurnosno zapušteno“, zaključuje Pećanac.

Slični fenomeni dešavali su se i u susjednim državama. Stručnjaci savjetuju podizanje svijesti o posljedicama lažnih dojava, što može smanjiti broj ovakvih incidenata. Tvrde da kombinacija preventivnih mjera, unaprijeđenje sigurnosnih protokola i primjena zakonskih sankcija može pomoći u smirivanju trenutne situacije i vraćanju povjerenja građana u sigurnosne službe.