Radovan Višković, premijer Republike Srpske, izjavio je danas da želi da Tužilaštvo BiH pošalje tužioca u Banju Luku kako bi bio ispitan kao osumnjičeni u istrazi o napadu na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Istraga je pokrenuta prije više od dva mjeseca, a osim Viškovića, kao osumnjičeni figuriraju i predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić te predsjednik RS-a Milorad Dodik. Trojac se sumnjiči za donošenje zakona u Narodnoj skupštini RS koji su proglašeni neustavnim i antidejtonskim, s ciljem onemogućavanja rada državnih institucija u entitetu.
Ovo je prvi put da neko od osumnjičenih javno pokaže spremnost na saradnju s institucijama BiH, i to upravo s Tužilaštvom čiji rad su nedavno pokušali zabraniti kroz neustavne zakone koje je kasnije stavio van snage Ustavni sud BiH.
Viškovićeva izjava dolazi nakon ranije ponude Stevandića da povuče zakone NSRS-a — ali samo ako visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno povuče svoje odluke. Ni jednu od tih ponuda nije izrekao Milorad Dodik, čime se otvara pitanje da li Višković i Stevandić zapravo djeluju kao “probni baloni” koji testiraju reakcije javnosti, pravosuđa, ali i međunarodne zajednice.
Kako analitičari ocjenjuju, riječ je o političkoj taktici — u kojoj se saradnici koriste kao potrošni materijal za poruke koje Dodik ne želi direktno izgovoriti, kako one ne bi izgledale kao znak slabosti ili povlačenja.
Zanimljivo je i da su izjave Viškovića i Stevandića tempirane neposredno nakon posjete Gert Jana Koopmana, generalnog direktora Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju. Prema informacijama, Koopman je u BiH došao s neformalnim prijedlogom “uzajamnog povlačenja”: ukidanja odluka visokog predstavnika i zakona NSRS-a, uz otvaranje prostora za dijalog.
Viškovićeva izjava o ispitivanju u Banjoj Luci upravo reflektuje ovu ponudu, pa se postavlja pitanje da li se Brisel priprema za novu rundu političkog trgovanja – i to s akterima koji osporavaju same temelje države BiH.
Dok je malo vjerovatno da Viškovićeva ponuda znači iskreno poštovanje pravnog poretka BiH, činjenica da dolazi iz vrha vlasti RS-a govori da Dodik i njegov tim pokušavaju oblikovati narativ koji bi odgovarao i unutrašnjoj publici i međunarodnim partnerima.
Ostaje da se vidi hoće li Evropska unija, suočena s Dodikovim kalkulacijama, pojačati pritisak na Sarajevo ili ostati dosljedna u podršci vladavini prava u Bosni i Hercegovini.
