Ministar pravde tvrdi da HDZ nosi najveći teret reformi, dok se istovremeno ne ograđuje od politike koja podriva BiH
Ko zapravo usporava, a ko doprinosi evropskim integracijama Bosne i Hercegovine – pitanje je koje u domaćem političkom prostoru često služi kao alat za međusobna optuživanja. Ipak, objektivna procjena zahtijeva širu analizu djelovanja ključnih aktera.
HDZ se u posljednje vrijeme našao na meti kritika zbog podrške SNSD-u, posebno kada je riječ o blokiranju smjene Nikole Špirića iz rukovodstva Doma naroda. Time se, prema ocjenama opozicije, dodatno komplikuje donošenje zakona koji su presudni za nastavak evropskog puta BiH.
S druge strane, predstavnici HDZ-a nastoje predstaviti sebe kao predvodnike reformskih procesa. Ministar pravde BiH Davor Bunoza iz te stranke iznosi tvrdnju da je većina postignutog u okviru evropskih integracija upravo rezultat inicijativa iz resora koje kontroliše HDZ.
“I preostala dva zakona za nastavak europskog puta BiH nalaze se na dnevnom redu Doma naroda PSBiH, a inicirali su ih predstavnici. Koalicijski sporazum prvi je put prekršen kada je odbijena rasprava o Izbornom zakonu (svibanj 2024.),” naveo je Bunoza.
Ipak, valja naglasiti da je najveći broj obaveza iz evropske agende koncentrisan upravo u oblasti pravosuđa – sektoru kojim rukovodi upravo Bunoza, pa je logično očekivati da će aktivnosti dolaziti iz njegovog ministarstva. To ne dokazuje automatski reformski entuzijazam, već funkcionalnu odgovornost.
Ono što, međutim, ministar nije pojasnio jeste kako se evropski standardi mogu uskladiti s kontinuiranom političkom saradnjom sa strankom koja je, u više navrata, otvoreno napadala institucije države. Nije ponudio odgovor ni na pitanje kako se evropski put može graditi uz političku podršku osobi koja je u bijegu od pravosudnih organa – upravo onih koje sada nastoji reformisati.
