Pruga Sarajevo – Ploče predstavlja strateški prometni koridor za opskrbu radnim sirovinama za većinu većih tvrtki iz metalurgije, građevinarstva i svih grana gospodarstva iz Bosne i Hercegovine.
Pljušte izvještaji o štetama i gubicima uzrokovanim poplavama u Jablanici, Konjicu, Fojnici i Kreševu, a bilanca šteta iz dana u dan nezaustavljivo raste. Ugašena su 23 života, što je najveći gubitak, dok se s druge strane ekonomski gubici svakodnevno povećavaju, piše Seebiz.eu.
U odnosu na sve društvene djelatnosti i gospodarske segmente, možda i najveći gubitak pretrpjele su Željeznice Federacije zbog prekida i uništenja željezničke pruge Sarajevo – Ploče. Ova austrougarska željeznica, kao žila kucavica bosanskohercegovačke privrede, predstavlja okosnicu transportnog prometa u Bosni i Hercegovini.
Dakle, iako je cijela dužina od 194,6 km na području Federacije BiH, direktor Željeznica FBiH Enis Džafić pojašnjava nam da veliku štetu zbog prekida ove pruge ima i entitet Republika Srpska.
– Sirovine koje idu prugom Sarajevo – Ploče su ugljen, koks, šećer, betonski prstenovi, nafta, sirovi aluminij i druge vrste robe u kontejnerskom prometu – pojasnio je Džafić za Klix.ba.
Željeznička pruga Sarajevo – Ploče predstavlja strateški prometni koridor za opskrbu radnim sirovinama za većinu velikih poduzeća u metalurgiji, građevinarstvu i svim granama gospodarstva. S obzirom da je željeznica najjeftiniji vid transporta sa aspekta prijevoza robe, nedostatak svih ovih sirovina svakim danom multiplicira ekonomske gubitke u Bosni i Hercegovini.
– Dnevni prijevoz, u prvih devet mjeseci, u prosjeku od 6.500 do 7.000 tona robe. Dnevni gubici su 280.000 maraka Željeznica Federacije, a mjesečno oko 6,5 do 7 milijuna KM, ovisno o intenzitetu prijevoza robe – dodao je Džafić.
Teško je u ovom trenutku napraviti projekciju gornje granice ukupnih gubitaka i troškova, no najbolje objašnjenje je činjenica da se u luci Ploče trenutno nalazi 400.000 tona robe koja bi trebala ići u Bosnu i Hercegovinu.
Naravno, osim prometnog potencijala, ne treba zanemariti ni putnički potencijal ove željeznice koja je u dosadašnjem dijelu godine prevezla između 120.000 i 130.000 putnika.
Kada je u pitanju sanacija, sanacija i ponovno puštanje u rad pruge, treba reći da postoji čitav niz čimbenika koji ne idu u prilog brzoj obnovi. Najveća pravna barijera je Zakon o javnoj nabavi koji ne poznaje specifičnosti izvanrednog stanja i sve naručitelje tretira jednako u svim situacijama.
Time bi period sanacije mogao trajati i duže s obzirom na potrebe pripreme tendera na kojem bi se izvršili odabir izvođača i podizvođača i uputili na imovinu ŽFBiH gdje bi se izvršila sanacija.
– Da smo imali pojednostavljene procedure, Željeznice bi to riješile za 15 dana – naveo je Džafić.
Sve u svemu, pruga Ploče-Sarajevo ne smije stati jer je njome predviđen gospodarski život Bosne i Hercegovine.
