Ekonomisti upozoravaju na neodrživ sistem i politički stvorene obaveze
U posljednjih deset godina broj penzionera u Bosni i Hercegovini porastao je za više od 100.000.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je 2014. godine bilo 640.560 korisnika penzija, dok su entitetski fondovi u decembru 2024. evidentirali oko 742.000 penzionera.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, Adnan Smailbegović, ističe da je uporedio stanje u BiH sa drugim državama te zaključio da je omjer radnika i penzionera izuzetno nepovoljan. “Prema podacima do kojih sam došao, jedino je u Rumuniji lošiji odnos i iznosi 1,09 radnika na jednog penzionera. Ima zemalja koje imaju više od tri radnika na jednog penzionera. Ali, europski prosjek je 1,7”, izjavio je Smailbegović za Nezavisne novine.
On naglašava da bi FBiH, kako bi dostigla evropski prosjek, trebalo između 200.000 i 220.000 novih radnika. “Mi imamo zaista nepovoljnu sliku i naravno, da se neko ozbiljno bavi tim, bili bi napravljeni značajni pomaci, na način da se zaposle novi ljudi. Međutim, mi treba da imamo gdje da ih zaposlimo, ali i da imamo koga da zaposlimo. Dakle, situacija je vrlo zabrinjavajuća. U FBiH se sada dešava da imamo dva nova penzionera na novog zaposlenog. A ni demografija nam ne ide na ruku”, poručuje Smailbegović.
Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da problem nije samo u rastu broja penzionera, nego i u velikom udjelu povlaštenih ranih penzija za koje doprinosi nisu uplaćeni u skladu s primanjima. “Također i mnoga druga radna mjesta u javnom sektoru su nagrađena enormno visokim penzijama za bh. standard i to je proporcionalno veće i nepravednije opterećenje za sistem nametnuto političkom voljom u odnosu na ‘obične’ penzionere koji su uredno plaćali sve doprinose cijelog radnog vijeka i ne smije ih se doživljavati kao teret ili kažnjavati jer je neko radi kupovine glasova stvorio nerealne obaveze koje sada nije u stanju izmiriti”, naglašava Gavran.
Dodaje da je situaciju dodatno pogoršalo prekomjerno zaduživanje, nenamjensko trošenje i urušavanje domaće privrede, što je smanjilo mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. “Rast broja penzionera predstavlja rast opterećenja za sistem, ali penzije ‘normalnih’ penzionera bez povlastica su preniske i treba ih povećavati, kao i budućim penzionerima osigurati adekvatna primanja i sistem preustrojiti tako da je to moguće i održivo bez podizanja starosne granice ili maltretiranja postojećih penzionera”, poručuje on.
Prema Federalnom zavodu za PIO/MIO, penziju za decembar 2024. primilo je 453.900 korisnika, a isplata je iznosila oko 298 miliona KM. Za juli 2025. broj korisnika se povećao na 459.570, a ukupni iznos za isplatu dostigao je 384 miliona KM, uključujući i jednokratni dodatak od 71,66 miliona KM.
Sličan trend bilježi se i u Republici Srpskoj. Fond PIO RS navodi da je u decembru 2024. isplatom bilo obuhvaćeno 288.448 korisnika, dok ih je u julu 2025. bilo 291.416, od čega 233.846 u RS, a 57.570 van ovog entiteta.
