U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine održana je konferencija posvećena reformi izbornog zakonodavstva. Učesnici su poručili da Bosna i Hercegovina mora napustiti praksu političke manipulacije i etničke dominacije te izgraditi sistem izbora temeljen na građanskom suverenitetu, vladavini prava i jednakosti svih građana.
Zastupnik Šemsudin Mehmedović je istakao značaj ovakvih rasprava, kazavši da je konferencija o izmjenama Izbornog zakona BiH ključna prilika da se čuju mišljenja pravnih eksperata i političara s iskustvom.
“Želimo da Izborni zakon BiH ne bude ključni kamen spoticanja u političkoj budućnosti BiH”, rekao je Mehmedović. Dodao je da se o ovoj temi uglavnom govori putem političkih narativa i medijskih spinova, dok se glas struke rijetko uzima u obzir.
Naglasio je i da bi zakon morao sadržavati mehanizme za raspuštanje parlamenata svih nivoa i omogućiti vanredne izbore, jer sadašnja struktura vlasti – bez realne mogućnosti izmjene – ozbiljno ugrožava demokratski proces. Posebnu pažnju skrenuo je na probleme slabovidnih osoba koje su prisiljene koristiti asistenciju pri glasanju, čime se ugrožava tajnost izbornog procesa. Ukazao je i na problem tzv. P2 obrasca, napominjući da su njime produbljene etničke barijere jer ne omogućava građanima iz dijaspore da glasaju tamo gdje su nekad živjeli.
“Ne želimo da se politički ciljevi iz devedesetih unose u izborno zakonodavstvo na način da se suverenitet prenosi na etničke skupine, umjesto da pripada građanima”, naglasio je Mehmedović.
Zaključno je poručio da je od presudnog značaja istovremeno raditi na osiguravanju integriteta izbornog procesa i rješavanju političkih prepreka koje guše reformske pokušaje. Izrazio je nadu da bi tehnički aspekti integriteta izbora mogli biti riješeni do sljedećeg izbornog ciklusa.
Apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava Azra Zornić jasno je istakla da se njena presuda ne tiče direktno izmjena izbornog zakona, već ustavnih odredbi koje omogućavaju diskriminaciju u izbornom procesu.
“Stalno se govori o izmjenama, dopunama i usvajanju Izbornog zakona, ali suštinski se ništa ne može uraditi bez izmjene Ustava, kako nalaže i moja presuda”, istakla je Zornić.
Prema njenim riječima, Ustav BiH je suštinski diskriminatoran, i dok god je tako, nijedna verzija izbornog zakona ne može zadovoljiti standarde presuda Evropskog suda, uključujući i slučaj Sejdić-Finci.
Zornić smatra da će BiH kad-tad morati provesti ove presude, ali da se to konstantno odgađa iz političkih razloga.
“Implementacijom presuda gubi se etnički predznak, a nacionalističke stranke gube svoje predizborne slogane. Morali bi se baviti ekonomijom, zdravstvom i drugim životnim pitanjima koja zanimaju građane i na osnovu toga kreirati kampanju. To je veliki posao. Lakše je reći: glasajte za mene i ja ću štititi svoj narod”, zaključila je.
Sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović je naglasio da sve političke platforme u BiH moraju biti utemeljene na osnovnim demokratskim principima, među kojima je i obaveza izvršavanja presuda sudova.
“Ako ćemo govoriti o stavovima koji se temelje na principima, onda bi to svakako trebala biti ideja vodilja”, rekao je Vehabović, napominjući da presude Evropskog suda nose težinu i moraju se sprovoditi.
Istakao je da presude ne nude gotove recepte, već zahtijevaju razumijevanje osnovnih principa – prvenstveno principa nediskriminacije.
“Ako želimo izborno zakonodavstvo koje neće biti diskriminatorno i rezervisano za jednu, dvije ili tri grupe građana, rješenja su vrlo jednostavna”, poručio je Vehabović.
Dodao je kako sud ne traži potpuno napuštanje etničkog modela, već isključivo njegovo provođenje na nediskriminatoran način.
Na konferenciji su, pored brojnih predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, nevladinih organizacija i diplomatskog kora, govorili i akademik Mirko Pejanović, profesor Neven Anđelić, potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović, te predsjednica i član CIK-a BiH Irena Hadžiabdić i Suad Arnautović.
