Bosna i Hercegovina već godinama proživljava tihi, ali razorni egzodus. Više od 800.000 ljudi – uglavnom mladih, obrazovanih i radno sposobnih – napustilo je zemlju u posljednjih deset godina. Zvanične brojke još ne postoje, ali podaci i procjene institucija, organizacija i akademske zajednice ukazuju na alarmantno stanje koje prijeti demografskim slomom.
Prema procjenama, odlazak jednog akademski obrazovanog građanina državu košta do 123.000 KM, a ukupan gubitak mjeri se u desecima milijardi maraka.
“Najviše ljudi odlazi zbog osjećaja nepravde”, kaže za N1 Adnan Husagić, predsjednik Pokreta Snaga domovine. Osim ekonomske sigurnosti i boljih zdravstvenih usluga, građani BiH napuštaju jer gube povjerenje u institucije, političku stabilnost i pravdu.
“Ako izgubite posao vani, ne završite na ulici. Ovdje ne znate ni ko će vam pomoći, ni gdje da se obratite”, dodaje Husagić, čiji je pokret pokrenuo kampanju Vrati se kući, sa bilbordima na graničnim prijelazima, uz poruku dijaspori da postoje programi podrške za povratak.
Iako su građani iz dijaspore samo u prvom kvartalu ove godine uplatili preko 931 milion KM, dočekuje ih neuređen sistem i birokratija. Ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice FBiH ponudilo je neke programe, poput grantova do 150.000 KM za pokretanje biznisa, ali građani kažu – to nije dovoljno bez sistemske sigurnosti.
Akademici iz ANU BiH i profesori sa univerziteta upozoravaju da BiH ima najlošije demografske pokazatelje u Evropi. UN prognozira da će BiH za manje od 50 godina imati samo 1,5 miliona stanovnika, uglavnom starijih od 60 godina.
“Gradovi nestaju”, poručuje Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak, koja ističe da je samo od 2013. do 2025. iz BiH otišlo 800.000 ljudi. Upozorava da se radno sposobna populacija rapidno smanjuje, a lokalne zajednice ostaju prazne.
Profesor Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta UNSA ističe da je “percepcija političke nestabilnosti” glavni okidač odlaska. “Ljudi se ne osjećaju sigurno. Ne vjeruju da se može nešto promijeniti”, kaže on
