Bosna i Hercegovina je u prvom tromjesečju 2025. godine ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Iako deseazonirani podaci ukazuju na skroman kvartalni rast od 0,5%, sve je jasnije da se dinamika privrednog rasta usporava.
Prema rashodnom pristupu, zabilježen je rast u svim kategorijama: potrošnja kućanstava (1,7%), potrošnja vlade (1,6%), bruto investicije (5,5%), izvoz (0,4%) i uvoz (1,6%). Ipak, pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom ostaje niska – svega 49,24%, dok minimalna plata pokriva tek trećinu potrebnog iznosa.
Nedavno izvješće Direkcije za ekonomsko planiranje za 2024. godinu također potvrđuje nastavak rasta, s procijenjenim rastom BDP-a od 2,5% u devet mjeseci prošle godine. Taj rast je primarno vođen domaćom potražnjom, dok je izvozna komponenta usporila zbog pada industrijske proizvodnje, koja je u 2024. pala za 4,2%.
Posebno zabrinjava pad prerađivačke industrije i energetskog sektora, dok hotelijerstvo i ugostiteljstvo bilježe dvoznamenkasti rast od 11,8%.
Međutim, ekonomski stručnjaci i međunarodne institucije upozoravaju da statističke brojke ne odražavaju stvarnu sliku života građana. MMF navodi da je rast potpomognut ekspanzivnim fiskalnim politikama, ali da inflacija raste, a politička nestabilnost i vanjski udari povećavaju rizike.
Svjetska banka ističe dugoročnu ranjivost zemlje – BDP po glavi stanovnika i dalje je na samo trećini prosjeka EU, dok 40% stanovništva priznaje da ne bi moglo preživjeti mjesec dana bez prihoda.
Rast plaća nije uspješno nadomjestio pad industrije, a umjesto poboljšanja životnog standarda, doveo je do jačanja inflacije. Iako se očekuje da će BDP u 2025. porasti za 2,7%, a u 2026. za 3,1%, inflacija će ostati prisutan izazov, uz snažnu potrebu za strukturnim reformama i boljim upravljanjem javnim finansijama.
