U jeku ljetne turističke sezone, Ambasada Bosne i Hercegovine u Kuvajtu ne izdaje vize – informacija koja zabrinjava turistički sektor i šalje alarmantnu poruku o (ne)funkcionisanju državnih institucija. Potvrdu je za portal Akta.ba dao ambasador BiH u Kuvajtu, Nusret Čančar, navodeći da ambasada od 1. juna 2025. godine nije u mogućnosti obrađivati zahtjeve za vize.
Prema riječima ambasadora, ključni problem je nedostatak konzularnog osoblja. Jedan službenik je povučen u Sarajevo zbog promjene radnog statusa i korištenja godišnjeg odmora, dok je drugi – koji se nalazi u Kuvajtu – odbio da radi konzularne poslove, tvrdeći da to nije u opisu njegovog posla.
“U špici turističke sezone mi ne izdajemo vize. Trenutno više od 200 pasoša čeka na obradu”, rekao je Čančar.
Ovo je, prema njegovim riječima, ogroman gubitak za turističku privredu BiH, jer se očekivalo da će hiljade turista iz Kuvajta i regije ponovo posjetiti zemlju.
Iako državljanima Kuvajta nije potrebna viza za ulazak u BiH, njihova pratnja – najčešće poslužno osoblje iz Azije – mora imati vizu. Bez njih, turisti ne putuju.
“Ukoliko jednom Kuvajćaninu uskratite da ide na putovanje sa svojom poslugom – on neće ići”, pojasnio je Čančar.
Prošle godine izdato 1.700 viza, ove godine – gotovo ništa
U 2024. godini ambasada je izdala više od 1.700 viza za pratnju turista iz Kuvajta. Ove godine broj će biti drastično manji, jer su mnogi već odlučili ljetovati u drugim destinacijama poput Gruzije, Azerbejdžana i Kirgistana, koje aktivno ulažu u promociju i olakšavaju vizne procedure.
“Mi smo svojom nebrigom direktno doprinijeli da izgubimo ovaj turistički val”, kaže ambasador.
Ambasador je uputio oštru kritiku Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
“Neodgovornost i bahatost uvijek imaju svoju cijenu, a u ovom slučaju ona će biti iskazana kroz značajno smanjenje broja turista iz Kuvajta.”
Prema Čančaru, čak četvrtina stanovništva Kuvajta već je posjetila BiH. Mnogi su investirali u hotele, restorane i turističku infrastrukturu – posebno u i oko Sarajeva. Međutim, zbog administrativne nebrige, taj kontinuitet je sada doveden u pitanje.
“Turisti iz zaljevskih zemalja dolaze s porodicama i poslugom, ostaju po mjesec ili duže, i troše mnogo. To je resurs koji trebamo čuvati.”
Ambasador ne negira da je sigurnosna situacija na Bliskom istoku uticala na broj putovanja – ratovi, zračne zabrane, nestabilnost. Ali dodaje:
“Nažalost, mi smo svojom nebrigom dodatno zakomplikovali situaciju.”
