Kolegij SDA održao je danas sjednicu, a tim povodom usvojen je niz zaključaka.
Kompletne zaključke prenosimo u nastavku:
1. Zbog nesposobnosti aktuelne državne vlasti Bosna i Hercegovina će propustiti priliku da na narednoj sjednici Evropskog vijeća 26. i 27. juna dobije zeleno svjetlo za formalno otvaranje pregovora sa Evropskom unijom.
Od euforije i optimizma iz marta 2024. godine, kada je BiH dobila preporuku Evropske komisije za otvaranje pregovora, vladajuća koalicija (Trojka, HDZ, SNSD) nije bila u stanju ispuniti ni minimalne uvjete za dobijanje datuma pregovora i prve međuvladine konferencije. Umjesto imenovanja glavnog pregovarača i usvajanja dva zakona koja bi bila usklađena sa evropskom pravnom stečevinom i preporukama Venecijanske komisije, aktuelna vlast je tu priliku koristila za ispunjavanje stranačkih i ličnih interesa pokušajem usvajanja zakona kojim bi se dodatno oslabilo pravosuđe.
Brojne najave i obećanja, u kojima su prednjačili predsjednik NIP-a Konaković i čelnici Naše stranke, pretvorile su se u potpuni fijasko. Umjesto obećanih konkretnih rezultata ili povlačenja s funkcija ukoliko se oni ne dese, iz Trojke javnosti nude novu seriju populizma, providnih spinova i svađa s koalicionim partnerima. „Novi pregovarači“, kako su sami sebe nazvali, ne uspijevaju izbaciti SNSD iz vlasti, a sve češće su i prepirke s HDZ-om, čime Trojka u javnosti pokušava popraviti vlastiti imidž. Bosna i Hercegovina i njeni građani od toga nemaju nikakve koristi.
2. Pozdravljamo odluku Kluba Bošnjaka u Parlamentu Federacije BiH da Ustavnom sudu FBiH uputi zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ovaj zakon je usvojen u hitnoj i pri tome nepropisnoj proceduri. Namjera je da se omogući nekontrolisano zaduživanje Vlade FBiH po uzoru na praksu vlasti entiteta RS.
Nametnuta Vlada FBiH, sada bez saglasnosti Parlamenta FBiH, kani nastaviti enormno i nekontrolisano zaduživanje Federacije i to na inostranim berzama, po uzoru na entitet RS. Umjesto strogo kontroliranih kredita za infrastrukturne projekte, koji u pravilu imaju nisku kamatu, Vlada očigledno planira zaduženja po četiri puta većim kamatama kako bi kripila budžetske rupe.
Za dvije godine vladavine, Nikšićeva vlada je unutrašnji dug Federacije povećala za više od milijardu KM, a da pri tome niko ne zna za šta je taj novac konkretno potrošen.
3. Upozoravamo da aktivnosti Uprave BH Telecoma u namjeri da kupi kompaniju Telemach izazivaju sumnje i otvaraju brojne dileme. S obzirom da je riječ o kompaniji u većinskom vlasništvu FBiH, javnost ne smije ostati uskraćena za osnovne informacije. Uprava BH Telecoma mora dati odgovore na niz pitanja i razjasniti nejasnoće.
Prije svega, mora se odgovoriti na pitanje da li je tačno da se zbog ove akvizicije BH Telecom planira zadužiti za 745 miliona KM, te da se pravi popis cjelokupne imovine kompanije koja bi bila stavljena pod hipoteku, što je informacija koja se pojavila u javnosti?
Ko je i kojom metodologijom vršio procjenu vrijednosti Telemacha? Šta je tačno predmet kupovine, isključivo Telemach ili povezane firme poput Total TV-a, EON-a, televizije N1…?
Ukoliko je poznato da je dobit Telemacha manja od 20 miliona KM, za koliko godina će se investicija isplatiti s obzirom na najavljeno zaduženje od 745 miliona KM? Na koji način su odabrane ili će biti odabrane banke koje će kreditirati ovu kupovinu, pod kojim uvjetima se uzima kredit?
Ko u ime BH Telecoma vodi pregovore o kupovini i da li se oni odvijaju kroz direktne kontakte na sastancima sa privatnim vlasnicima? Da li na nivou Uprave BH Telecoma postoji konsenzus za odluke koje se odnose na kupovinu Telemacha, te da li generalni direktor i Uprava imaju podršku Nadzornog odbora, resornog ministarstva i same Vlade FBiH za sve odluke?
Postoji li rizik da se enormnim zaduživanjem ugrozi tehnički razvoj BH Telecoma, poput 5G mreže i da se ugrozi samo poslovanje i likvidnost kompanije? Kako će eventuano enormno zaduženje odraziti na status uposlenika BH Telecoma? Hoće li toliko zadužena kompanija nastavti da podržava društveno odgovorne projekte iz oblasti sporta, kulture, obrazovanja…?
