Planovi za pravednu tranziciju uključuju zatvaranje rudnika i izgradnju solarnih elektrana
Generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) Sanel Buljubašić upozorio je na ozbiljne poteškoće u snabdijevanju termoelektrana ugljem.
Prema njegovim riječima, u prvih šest mjeseci ove godine realizirano je tek 73 posto planiranih količina, dok je otkrivka uglja na 46 posto u odnosu na plan.
“Rudnici moraju biti svjesni da se energetski sistem Federacije BiH može stabilizovati samo povećanom proizvodnjom uglja jer se EPBiH većinom oslanja na proizvodnju iz termoelektrana 80 posto, dok je 20 posto proizvodnje iz hidroelektrana. Zbog toga konstantno radimo na podizanju proizvodnje uglja i poboljšanju uslova rada”, naglasio je.
Buljubašić je podsjetio da je Vlada FBiH početkom 2024. povećala cijenu uglja i potpisala novi Kolektivni ugovor za oblast rudarstva. “Očekujemo zauzvrat proaktivan pristup i isporuku potrebnih tona uglja za rad naših termoelektrana. Rudnici u Koncernu EPBiH moraju proizvoditi planske količine uglja, koje su zajedno utvrđene i ugovorene između rudnika i EPBiH. Novina u kolektivnom ugovoru je da ćemo ispunjavati svoje obaveze samo ukoliko i rudnici budu ispunjavali svoje. Ne možemo podržavati one koji ne poštuju ugovorene obaveze i ugrožavaju energetski sistem”, istakao je.
U ovom trenutku, najveće poteškoće u proizvodnji bilježe RMU Breza i RMU Đurđevik, dok RU Kreka ostvaruje najbolje rezultate u posljednje tri godine. RU Kakanj i RMU Abid Lolić također pokazuju napredak, dok RU Gračanica radi u skladu s planom. U rudnicima Koncerna zaposleno je 4.967 radnika, od kojih je 1.226 invalida rada, a dnevno odsustvuje između 1.500 i 1.700 radnika iz različitih razloga.
Prema riječima Buljubašića, rudnici su u Koncern ušli sa 36 miliona KM duga, a taj iznos je kontinuirano rastao do današnjih 1,2 milijarde KM, što se direktno odrazilo i na poslovanje EPBiH. Prestrukturiranje se danas provodi kroz zatvaranje neodrživih jama, zbrinjavanje viška radnika i ulaganja u mehanizaciju. Ukupni zaostaci u otkrivci uglja od 2010. do sredine 2025. godine iznose 128 miliona kubnih metara, što otežava eksploataciju.
Projekt pravedne tranzicije, vrijedan oko 160 miliona KM i finansiran kreditom Svjetske banke, uključuje zatvaranje rudnika RMU Zenica, prenamjenu zemljišta RU Kreka i RMU Banovići te izgradnju fotonaponskih elektrana snage 12,2 MW i 15 MW. “Kada je riječ o RMU Zenica, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Elektroprivreda BiH i RMU Zenica intenzivno rade na zakonu o zatvaranju rudnika Zenica. To je zakon koji se prvi put donosi u Federaciji i u cijeloj BiH i vrlo je bitno da obuhvati sve aspekte vezane za provođenje procesa zatvaranja tog rudnika. Cilj zakona je da definiše način za zbrinjavanje uposlenika i finansijski regulišu obaveze rudnika prema EPBiH, kao i druge iskazane obaveze”, rekao je.
Buljubašić smatra da prelazak na obnovljive izvore energije otežavaju birokratske prepreke i protivljenja gradnji hidroelektrana. Rješenje vidi u donošenju posebnog zakonskog okvira koji bi olakšao izgradnju novih proizvodnih objekata poput hidroelektrana, vjetroelektrana, gasnih elektrana, fotonaponskih postrojenja i baterijskih skladišta. EPBiH uskoro planira predstaviti projekat Prosumer 5000+. Istovremeno, u izradi je strategija razvoja energetskog sektora Federacije BiH, koja će uključivati dugoročni plan EPBiH do 2050. godine, s ciljem osiguranja stabilnog energetskog sistema.
