(Patria) – Duž kanala Beagle, ledenog vodenog pojasa na južnom vrhu američkog kontinenta, betonska ploča se uzdiže iz brda prekrivenih niskim, smeđkastim grmljem, navodi AFP na početku analize.
Ovo je mjesto predviđene pomorske baze u Ushuaiji, projekta koji trenutno miruje, a koji desničarski argentinski predsjednik Javier Milei želi oživjeti kako bi služio kao vojno i logističko čvorište u Južnom Atlantiku.
Početkom septembra naložio je da se u vladinom budžetu za 2027. godinu prioritet da „razvoju integrisane pomorske baze i drugim strateškim projektima“.
Ta poruka je iznesena u govoru u kojem je Milei zauzeo oštriji stav po pitanju argentinskih zahtjeva za suverenitetom nad Foklandskim ostrvima, koja su pod britanskom upravom i nalaze se u Južnom Atlantiku, a u Argentini su poznata kao Las Malvinas i bila su poprište rata između dvije države 1982. godine.
Foklandi se nalaze oko 560 kilometara sjeveroistočno od Ushuaie.
Kamen temeljac za bazu u Ushuaiji postavila je 2022. godine prethodna vlada lijevog centra, ali su radovi od tada zastali. Završeno je samo oko devet posto projekta, prema vladinom izvještaju podnesenom zakonodavcima sredinom 2025. godine.
Milei, bliski saveznik američkog predsjednika Donalda Trumpa, ranije se zalagao za razvoj baze u kontekstu svrstavanja Argentine uz Washington.
Godine 2024. izjavio je da će to biti „zajednička vojna baza“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali su njegovi saradnici odstupili od te ideje i insistirali na tome da bi svaka baza bila sto posto argentinska – stav koji je njegov ured ponovio i ove sedmice.
„Sto posto argentinska. Ne postoji materijalna saradnja Sjedinjenih Država na izgradnji baze“, rekao je u utorak glasnogovornik predsjednika Adrian Ravier.
Još nema baze, ali postoji konsenzus
Trenutno nema aktivne izgradnje, postoji samo betonska ploča površine 2.500 kvadratnih metara na praznoj, ali ograđenoj parceli od 38 hektara u blizini aerodroma u Ushuaiji.
Milei nije ponudio vremenski okvir za završetak izgradnje.
Uprkos nedostatku napretka, komandant Južne komande SAD-a (SOUTHCOM) posjetio je ovu udaljenu lokaciju 2024. i 2025. godine kako bi provjerio njeno stanje.
U petak su argentinski ministri vanjskih poslova i odbrane upućeni na tu lokaciju, pusto mjesto na malom poluostrvu šest kilometara od Ushuaie, kako bi pokazali odlučnost Buenos Airesa, a planine prekrivene snijegom poslužile su kao pozadina za prateće fotografije.
Ushuaia već ugošćuje pomorski objekat s centralnijim položajem, osnovan 1950. godine – bazu „Admiral Berisso“, koja služi kao polazna tačka za ekspedicije na Antarktik.
Predloženi novi objekat preuzeo bi dio opreme iz starije baze.
„Države već decenijama planira pomorsku bazu u Ushuaiai koja bi objedinjavala sva tri roda oružanih snaga i bila povezana s razvojem aktivnosti na Antarktiku“, rekao je Daniel Guzman, veteran rata za Foklandska ostrva i sadašnji analitičar međunarodnih odnosa.
Ravier, Mileijev glasnogovornik, izjavio je da baza neće imati „ratni karakter, već će funkcionisati kao najvažnije logističko čvorište u južnom Atlantiku, pružajući operativnu i naučnu podršku našoj geopolitičkoj projekciji prema Antarktiku“.
Argentina u toj regiji održava trinaest naučnih baza.
Mileijev protivnik Gustavo Melella, guverner provincije Ognjena zemlja (Tierra del Fuego), čiji je glavni grad Ushuaia, podržava planiranu bazu, „pod uslovom da ne uključuje učešće drugih država“.
„Oči svijeta trenutno su uprte u ovo područje. Sada je vrijeme da se to iskoristi“, rekao je Ruben Rafael, šezdesetdevetogodišnji ljekar iz te provincije.
Interesi velesila
Za politologa Luisa Castellija, međunarodni interes za ovaj dio svijeta daleko nadilazi pitanje planirane baze zbog „velike geopolitičke vrijednosti lokacije, smještene na kanalu koji povezuje Atlantski i Tihi okean“.
Washington nije jedini koji pokazuje interes.
U blizini napreduje izgradnja termoelektrane snage četrdeset megavata, finansirane kineskim sredstvima, čiji se završetak očekuje sljedeće godine.
Investicija vrijedna 80 miliona dolara trebala bi osigurati „energetsku sigurnost za Ushuaiau u narednih 35 godina“, rekao je Melella.
