Upozorenje prof. dr. Hadžiba Salkića: Palantirov softver – tihi nadzor koji prijeti i Bosni i Hercegovini
Dok javnost širom Evrope raspravlja o kontroverznim softverima američke firme Palantir, koja omogućava dubok i netransparentan nadzor nad građanima, postavlja se ozbiljno pitanje: Da li je Bosna i Hercegovina spremna da prepozna i odgovori na slične prijetnje?
Piše: Prof.dr. Hadžib Salkić
Prof. Salkić: “Umjesto izbora koji jačaju povjerenje građana, možemo imati izbore koji produbljuju krizu”
Kao forenzičar i sudski vještak u oblasti mobilnih tehnologija, izražavam duboku zabrinutost nad mogućnošću da se ovakvi alati, bez adekvatne zakonske i institucionalne kontrole, nađu i u našim sistemima.
Palantir – moć u rukama nekontrolisanih centara
Palantir Technologies, kompanija koju je osnovao američki milijarder Peter Thiel, već deceniju razvija sofisticirane nadzorne alate korištene u vojnim, obavještajnim i policijskim strukturama SAD-a. Njihov softver „Gotham“ omogućava povezivanje podataka iz javnih registara, društvenih mreža, mobilne komunikacije, finansijskih izvora, pa čak i privatnih prepisa, u svrhu izrade sveobuhvatnih digitalnih profila građana – i osumnjičenih i nevinih.
Njemačke pokrajine Bavarska, Hesen i Sjeverna Rajna-Vestfalija već su uvele Palantirov softver u rad svojih policijskih struktura. No, ono što zabrinjava nije samo tehnička sofisticiranost sistema, već potpuna netransparentnost, nedostatak pravne osnove i mogućnost zloupotrebe bez znanja građana.
BiH – nevidljivi teren za digitalni nadzor?
Bosna i Hercegovina, iako formalno još nije uključena u sistem poput Palantira, nema mehanizme koji bi spriječili njegovu tajnu primjenu. Podsjećam da u BiH postoji hibridni sistem sigurnosnih institucija, sa posebno razvijenim informacionim sistemima u RS (MUP RS), Federaciji, Distriktu Brčko, kao i na nivou države putem IDDEEA-e, OSA-e i Ministarstva sigurnosti.
Nijedna od ovih institucija nema nezavisan mehanizam nadzora nad sofisticiranim softverima za obradu podataka.
Ako se ovakav sistem, poput Palantira, ubaci ili kroz saradnju s nekim vanjskim partnerom adaptira unutar policijskih, obavještajnih ili pravosudnih struktura BiH, posljedice bi bile:
- • Masovna obrada podataka građana bez znanja i pristanka;
- • Kreiranje profila na osnovu algoritamske pretpostavke umjesto dokaza;
- • Politički ili etnički motivisan nadzor;
- • Oslanjanje na strane centre moći umjesto suverenih institucija BiH.
Zavisnost od stranog softvera – tihi oblik kolonijalizma
Kao što navode njemačke vlasti, zavisnost od firmi poput Palantira predstavlja digitalni oblik geopolitičke ovisnosti. Kada baza podataka građana završi u sistemima koji nisu pod našom kontrolom, ne postoji garancija da ti podaci neće biti zloupotrijebljeni, izvezeni ili prodati trećim stranama.
U slučaju BiH, gdje se informacije o ličnosti građana već nalaze u fragmentisanim i često neosiguranim sistemima, uvođenje Palantiru sličnih alata može značiti konačan kraj privatnosti, ali i suvereniteta.
Preporuke za BiH:
1. Hitna revizija Zakona o zaštiti ličnih podataka u kontekstu savremenih algoritamskih prijetnji;
2. Zabrana nabavke softvera sličnih Palantiru bez saglasnosti državnog parlamenta i Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH;
3. Formiranje nezavisnog tijela za nadzor nad korištenjem forenzičkih i nadzornih softvera u BiH;
4. Potpuna transparentnost oko firmi koje održavaju informacione sisteme državnih institucija;
5. Digitalna suverenost: razvoj domaćih ili evropskih alternativnih rješenja u okviru javnog sektora.
I na kraju, nadzor nije sam po sebi sporan kada je transparentan, proporcionalan i zakonski utemeljen. Ali softveri poput Palantira, korišteni bez kontrole i van znanja javnosti, nisu samo alat policije – oni postaju oružje protiv građanskih sloboda.
Bosna i Hercegovina mora učiti na primjerima drugih i zauzeti jasan stav protiv digitalne kolonizacije i algoritamske represije.
O autoru: Prof. dr. Hadžib Salkić je forenzički analitičar, sudski vještak i profesor kriminalistike, specijaliziran za analizu mobilne tehnologije, informacionih sistema i digitalnih dokaza. Njegov rad doprinosi razvoju zakonodavstva i forenzičke prakse u oblasti zaštite ličnih podataka i cyber sigurnosti
