Dok bi, barem u teoriji, bh. poljoprivrednici trebali imati sigurnu podršku države za svoj rad i trud, stvarnost na terenu je posve drugačija – suočavaju se s gubicima, očajničkom borbom za opstanak, te gotovo potpunim izostankom institucionalne zaštite. Ekstremna suša, spaljena zemlja i ponižavajuće otkupne cijene pšenice najavljuju – nestašicu domaćih proizvoda.

Prizori s njiva širom zemlje alarmantni su – krompir kao da je “poliven vrelom vodom”, kukuruz pokušava sam sebe zaštititi uvijanjem listova, a trava je sasušena. Ni voće ne prolazi bolje.

“Kako ide ovo vrijeme, slabo će se išta sačuvati. Mjesec dana ovako i sve će propasti”, kaže poljoprivrednik Muhamed Softić za N1.

Meteorološki podaci potvrđuju strahove. Padavina gotovo da nije bilo od kraja maja, a temperature svakodnevno prelaze 30 stepeni.

“U Gradačcu i Tuzli nismo imali nijedan kišni dan u junu, a prosječno budu barem dva-tri. Suša je ekstremna”, navodi meteorolog Bakir Krajinović.

Posebno pogođena je Semberija – najveća žitnica BiH. No, pored prirodnih nepogoda, proizvođače pogađa i otkupna cijena pšenice – mizernih 30 feninga po kilogramu.

“Ovo vodi direktno u finansijski kolaps. Troškovi po hektaru su oko 3.000 maraka. Ako treba – blokirat ćemo sve”, poručuju ogorčeni proizvođači.

Protesti su sve izgledniji, a poljoprivrednici poručuju da će braniti svoj trud svim raspoloživim sredstvima.

“Ovo je buna protiv otkupljivača koji ubiru milione iz budžeta, a nas guraju u propast. Sramota!”, kažu uglas.

Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH jasno poručuju: država mora zaštititi domaće proizvođače kroz carinske mjere na uvoz i preusmjeravanje prihoda u podsticaje.

“Ako bi država uvela carine na uvoznu pšenicu i taj novac dala domaćim proizvođačima – imali bismo šansu. Ovako nas uništavaju”, upozorava predsjednik Nedžad Bićo, dodajući da resorni ministar Košarac uporno izbjegava konkretne mjere.

Situacija je alarmantna i za stočare. Zalihe stočne hrane su na izmaku, a prinosi sijena su minimalni. Ukoliko se trenutni trend nastavi, BiH bi mogla dočekati jesen s manjkom domaćih proizvoda, ali i novim valom poskupljenja hrane.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime