Budući da u posljednje vrijeme svjedočimo vijestima o nepovoljnoj finansijskoj situaciji u Federaciji Bosne i Hercegovine, iz Federalnog ministarstva finansija za Fenu navode kako, cijeneći nadležnosti ministarstva definirane Ustavom i zakonima koji su na snazi, imaju obavezu informisati javnost o izvršenju budžeta Federacije BiH za 2023. godinu.
Sukladno tome podsjećaju kako je Budžet Federacije BiH usvojen 27.1.2023. godine u ukupnom iznosu od 6,7 mlrd KM i obuhvatio je sve zakonom propisane obaveze koje se finansiraju iz Budžeta Federacije BiH, a između ostalog projiciran je i deficit u iznosu od 200 mil KM.
Dana 28.4.2024. imenovan je novi saziv Vlade Federacije BiH koji je naslijedio zadane budžetske kategorije, pa tako i projicirani deficit, kao i sve ostale obaveze koje su nastale tokom godine. Prihodovna strana već usvojenog budžeta nije ostvarena u cijelom iznosu čime je projicirani deficit dodatno porastao.
Razlozi rasta deficita
Razlog rasta projiciranog deficita prvenstveno se ogleda u sljedećem:
– Izostanak uplate prihoda od krajnjih korisnika uslijed nemogućnosti servisiranja obaveza po osnovu kredita od strane JP AC FBiH i to u iznosu od 183 mil KM koje je novi saziv Vlade FBiH, s ciljem stabilizacije poslovanja i omogućavanja novog investicijskog ciklusa, reprogramirao krajem 2023. godine
– Navedeno je rezultiralo nemogućnošću realizacije prodaje potraživanja u iznosu od 100 mil KM što je također planirano na prihodovnoj strani Budžeta za 2023. godinu.
– Također, bitno je istaknuti da je izostao planirani primitak po osnovu DPL od Svjetske banke u iznosu od 109 mil KM.
– Izostanak planirane dividende od JP BH Telecom je također utjecalo na smanjenje prihodovne strane u iznosu od 35 mil KM.
Navedene stavke u ukupnom zbroju iznose preko 420 mil KM, što dovoljno govori o značajnom smanjenju prihodovne strane budžeta na koju Federalno ministarstvo finansija nije moglo utjecati niti je predvidjeti. Pri tome treba imati u vidu da je u istom periodu dodatno porasla rashodovna strana Budžta gdje bi izdvojili neke od najvažnijih stavki:
– Usvojene Izmjene i dopune Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom koje su rezultirale dodatnim rastom rashodovne strane i za čiju realizaciju je bilo potrebno osigurati dodatnih 67,0 mil KM.
– Odluka o vanrednom usklađivanju penzija u postotku od 3,9%, počevši s isplatom od penzije za maj 2023. godine, gdje je procijenjeno da će za navedeno usklađivanje biti potrebno osigurati dodatnih 45,9 miliona KM u tekućoj fiskalnoj godini.
– Uslijed rasta kamatnih stopa u Euro zoni, posljedično su rasli izdaci za kamate za preuzete kreditne obaveze u iznosu od 62,9 mil KM.
– Implementacija Zakona o podršci porodicama sa djecom u FBiH je iziskivala dodatna sredstva u iznosu od 15,6 mil KM.
– Za Fond solidarnosti je izdvojeno dodatnih 10 mil KM čime je ukupno izdvajanje za Fond solidarnosti pri ZZOIR FBiH iznosilo 43,5 mil KM, što je u usporedbi sa prethodnom godinom rast za više od 50% izdvajanja za najosjetljiviju grupu stanovništva.
“Korektivne mjere”
Dakle, iz svega navedenog evidentno je da su spomenuti rashodi mogli izazvati značajno veći deficit od realiziranog, a što je Federalno ministarstvo finansija spriječilo korektivnim mjerama na strani rashoda čime je ostvarena ušteda u iznosu od preko 100 mil KM. Unatoč ostvarenom deficitu, Federalno ministarstvo finansija je u zakonskom roku izmirilo sve obaveze planirane budžetom, a koje su se odnosile na 2023. godinu.
U tom duhu je nastavljeno i u ovoj godini, uz poseban akcenat na većoj fiskalnoj odgovornosti vezano za upravljanje dugom. Tako je za prvih osam mjeseci ove godine, ukupno otplaćeno preko 770 mil KM već stvorenog duga, dok istovremeno novo zaduženje nije prešlo iznos od 342 mil KM.
Sve ovo jasno upućuje na činjenicu da Federalno ministarstvo finansija uspješno održava finansijsku stabilnost te redovno osigurava isplate iz budžeta. Vrijedi dodati da je planom aktivnosti u ovoj sedmici predviđena isplata u iznosu preko 50 mil KM na ime redovnog izmirenja obaveza, od čega se najveći dio odnosi na izdvajanja za poljoprivredu, raseljene osobe, te mala i srednja preduzeća i obrtnike, navodi ministar.
