Fokus na osporavanju Schmidta, Suda i Tužilaštva BiH
Narodna skupština Republike Srpske planira na svojoj 24. posebnoj sjednici razmatrati dokument koji se bavi odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku.
Prema dostupnom materijalu, ova sjednica trebala bi poslužiti kao uvod u raspisivanje referenduma s ciljem “narodnog odbacivanja pravosnažne presude Miloradu Dodiku”.
U uvodu dokumenta navodi se niz optužbi na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta, opisanog kao “nelegalan i nelegitiman stranac” koji je, kako piše, “temeljito pripremao pravni i politički teren za eliminaciju demokratski i od naroda izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika”. Izmjene Krivičnog zakona BiH iz prije dvije godine predstavljene su kao ključni instrument u toj navodnoj pripremi.
“Dakle, planski je osmišljen i godinama pripreman državni udar na Republiku Srpsku kroz odluku redovnog suda, koja je donesena sa ciljem da postane presedan i temeljna praksa za sva buduća postupanja, a na način da se aktima niže pravne snage koji dolaze iz Sarajeva derogiraju svi akti koje donesu najviše institucije Republike Srpske. Na ovaj način se derogira vladavina prava i hijerarhija pravnih akata, uz već poznato protivpravno i antidejtonsko preuzimanje zakonodavne, sudske i izvršne vlasti svih dosadašnjih visokih predstavnika”, stoji u tekstu.
Informacija se fokusira na osporavanje uloge Schmidta, Suda i Tužilaštva BiH, optužujući ih da djeluju u službi visokog predstavnika. Institucije pravosuđa BiH nazivaju se “neustavnim”, dok se istovremeno previđa činjenica da je Dodik prisustvovao ročištima tokom cijelog postupka i dobrovoljno dolazio na Sud BiH i u drugim predmetima. Posebno se ističe teza da je riječ o “napadu na srpski narod”, iako je proces vođen isključivo protiv jednog političkog funkcionera.
“Na ovaj način se pokušava formirati sudska praksa redovnih sudova u BiH koja je pogubna za srpski narod. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH jeste dejtonska kategorija, ali nije ustavna. Visoki predstavnik se ne pominje u Ustavu BiH, već u Aneksu 10, stoga je konstrukcija Suda BiH potpuno neutemeljena, dok visoki predstavnik nema nikakva ustavna ovlašćenja”, navodi se.
Dalje se tvrdi da su presuda Suda BiH i odluka CIK-a pokušaj da se “kodifikuju bonska ovlašćenja” i uvedu u ustavnopravni sistem BiH. U tekstu se navodi: “Donošenjem drugostepene presude, a nakon nje i Odluke Centralne izborne komisije BiH o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske, iznevjerena su sva očekivanja u suživot i djetonsku BiH, te je potvrđeno uvjerenje Republike Srpske da nije prihvaćena kao dio Bosne i Hercegovine i da je cilj njeno poništavanje iz ustavnopravnog poretka BiH…”
Autori dokumenta tvrde da Ustav RS-a ima prioritet u odnosu na zakone BiH i da se “volja više od 300.000 glasača” poništava političkom odlukom. Također se navodi: “CIK BiH potvrđuje, ali ne daje mandat, te ga stoga ne može ni oduzeti. Mandat daju građani izražavajući svoju slobodnu volju u izbornom procesu. CIК BiH nije iznad Ustava Republike Srpske i kao takav svojim aktima ne može poništavati akte veće pravne snage …”
Iako se u tekstu ističe da razlozi za prestanak mandata nisu predviđeni presudom ili odlukom visokog predstavnika, zakonska regulativa jasno propisuje da funkcioner s pravosnažnom krivičnom presudom gubi mandat. Dodiku je, upravo po tom zakonu, mandat i dodijeljen nakon izbora, a potom i oduzet nakon presude kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. On je presudu prihvatio, tražeći mogućnost da kaznu otkupi uplatom 36.500 KM.
