Oko stotinu bh. državljana, među kojima je najviše žena i djece, i dalje je zatočeno u sirijskim kampovima Roj i Al-Hol, dok desetak muškaraca boravi u kurdskim zatvorima. Uprkos godinama apela i inicijativa, zvanične institucije Bosne i Hercegovine nisu poduzele konkretne korake za njihovu repatrijaciju, piše Istaga.ba.
U pismu javnosti, koje je uputila jedna od bh. državljanki iz kampa Roj, žene s djecom opisuju devetogodišnju agoniju u teškim i nehumanim uslovima. “Naša djeca odrastaju bez obrazovanja, bez zdravstvene zaštite, bez sigurnosti, bez slobode. Postavljamo jasno pitanje: Zašto su neke vraćene, a mi ostale prepuštene zaboravu?” – navodi se u pismu.
Podsjećaju da je 2019. godine iz Sirije vraćeno 25 državljana BiH, uz pomoć Vlade SAD-a, ali nakon toga država nije poduzela nijednu repatrijaciju. “Država je pristupila selektivno. Oni koji su vraćeni, prošli su kroz nadležne institucije i danas žive slobodno, bez ikakve prijetnje po sigurnost BiH. Ministarstvo sigurnosti koristi izgovore koji nemaju osnova.”
Posebno su kritikovali ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, koji tvrdi da repatrijacija ne zavisi od BiH institucija već od međunarodne zajednice. “To nije tačno. On, kao MVP, ima obavezu da kontaktira međunarodne partnere i zvanično zatraži naš povratak. Međunarodna zajednica je više puta javno ponudila pomoć. Problem je što BiH nikada nije ni poslala formalni zahtjev”, navodi se.
Žene iz kampa podsjećaju da su SAD uložile 148,7 miliona dolara za stabilizaciju Sirije i Iraka, pozivajući sve države da repatriraju svoje državljane, uključujući porodice bivših boraca. “Pomoć je bila dostupna, ali BiH nije podnijela nijedan zahtjev. Ministar Konaković je bio prisutan na sastanku u Saudijskoj Arabiji gdje su jasno poručili da pomoć postoji, ali BiH nije reagovala. Mi nismo tražile milost, već naše zakonsko pravo da se vratimo kući.”
Poseban apel upućen je zbog djece koja su odvojena od majki i smještena u “centre za rehabilitaciju” poput Orkeša, gdje se trenutno nalaze tri dječaka porijeklom iz BiH. Organizacije poput Human Rights Watcha i Amnesty Internationala upozoravale su na teška kršenja ljudskih prava u ovim kampovima i pritvorima.
Amnesty International je pozvao na hitno smanjenje broja ljudi koji su bez ikakvih optužbi zatočeni u Siriji, navodeći da je većina njih žrtva kolektivnog kažnjavanja bez suđenja i prava na pravdu.
“Naša djeca nisu kriva. Oni ne zaslužuju da im šatori budu dom, da rastu bez škole i budućnosti. BiH ima zakonsku i moralnu obavezu da nas vrati, a vlastima je dovoljno samo – poslati zahtjev”, zaključuje se u pismu upućenom uime svih žena i djece u kampu Roj.
