Predsjednik BHK CIGRE upozorava da bez uspostave berze električne energije BiH neće izbjeći prekogranične takse EU
Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE (BHK CIGRE), poručio je u razgovoru za Fenu da usvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije predstavlja ključan iskorak ka uključivanju BiH u zajedničko energetsko tržište Evropske unije.
Prema njegovim riječima, donošenje ovog zakona otvara vrata za razvoj konkurentnog tržišta električne energije, povećava energetsku sigurnost i pouzdanost sistema, te donosi niz strateških koristi, uključujući liberalizaciju tržišta, jačanje konkurencije i privlačenje investicija. Poseban značaj ima formiranje berze električne energije, koja će funkcionisati kao operator organizovanog tržišta, posredujući između kupaca i prodavača.
“Optimistične procjene govore da bi berza mogla biti formirana i integrisana u interno evropsko tržište električne energije u roku godinu dana nakon donošenja zakona. No, osim osnivanja kompanije i njene operativnosti, potrebno je sklopiti desetine ugovora, sporazuma i pravilnika sa susjednim berzama i kompanijama, što će trajati najmanje dvije do tri godine,” istakao je Bajramović.
Dodao je da je kroz savjetovanja i okrugle stolove BHK CIGRE već godinama radio na stvaranju uređenog veleprodajnog tržišta struje u skladu s principima EU – objektivnost, transparentnost i nediskriminatornost.
Bajramović je podsjetio da je Bosna i Hercegovina u periodu od 2018. do 2023. imala prosječni godišnji neto izvoz od 4 TWh, što čini 25 posto ukupne proizvodnje. Međutim, zbog loše hidrologije i manjka uglja, prošle i ove godine došlo je do smanjenja izvoza. “Pozitivan izvoz od 2 TWh na godišnjem nivou održavaju nezavisni proizvođači koji praktično sav višak energije plasiraju van granica,” naglasio je.
On je naglasio da je uspostava berze i povezivanje s regionalnim tržištima jedan od preduslova da BiH bude izuzeta iz primjene CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism) – sistema EU kojim se uvode takse na emisije CO2 za energente iz zemalja koje nemaju uvedeno oporezivanje ugljen-dioksida.
“Da bi BiH bila izuzeta od primjene CBAM-a, nužno je da implementira glavne odredbe EU propisa o organizovanom tržištu električne energije, te tehnički i organizaciono osposobi taj sistem,” pojasnio je Bajramović.
Ipak, ukazao je na nedostatak jer novi zakon ne obuhvata prirodni gas, iako je to bilo predviđeno ranijim prijedlogom. “S obzirom da nas čeka usklađivanje zakonodavstva sa EU pravilima u oblasti transporta i skladištenja gasa, izostavljanje ovog segmenta predstavlja značajan propust,” dodao je.
Vijeće ministara BiH je 24. jula usvojilo Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije s oznakom EI, potvrđujući time njegovu usklađenost s EU regulativom. Ovaj zakon, koji je dobio pozitivne ocjene od Energetske zajednice, upućen je Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnom postupku.
Osim što predviđa transponiranje 16 EU direktiva, zakon ima za cilj stvaranje uređenog veleprodajnog tržišta i uspostavljanje berze električne energije, što predstavlja jedan od ključnih uslova da BiH izbjegne primjenu CBAM-a.
