Ove godine je prema informacijama i Ambasada SAD-a kasnila je s uplatom tranši za financiranje Ureda visokog predstavnika (OHR). Financiranje OHR-a temelji se na doprinosima različitih međunarodnih aktera: Europska unija osigurava 47,68 %, Sjedinjene Američke Države 22 %, Japan 10 %, Ujedinjeno Kraljevstvo 6,69 %, Kanada 3,03 %, Organizacija islamske konferencije 2,5 %, Rusija 1,2 %, a ostali 6,9 %.
Više diplomatskih izvora potvrdilo je za Istragu.ba da je dio međunarodne zajednice započeo pregovore oko uklanjanja Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Plan, u čijem osmišljavanju sudjeluju i Sjedinjene Američke Države, predviđa da Schmidt ode s dužnosti do kraja 2025. godine. Paralelno se raspravlja i o njegovu nasljedniku, koji bi trebao biti prihvatljiv svim članicama Vijeća za provedbu mira (PIC).
Diplomatski izvori otkrili su da postoje razgovori i o mogućem izmještanju OHR-a iz Sarajeva u Ženevu. Takav bi potez dodatno promijenio političku dinamiku međunarodne prisutnosti u Bosni i Hercegovini.
Dok se pregovara o njegovoj smjeni, službeni Zagreb nastoji uvjeriti Schmidta da svoj mandat završi nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH koje bi omogućile HDZ-u BiH da trajno osigura izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Christian Schmidt preuzeo je mandat visokog predstavnika 2. augusta 2021. godine. Odmah po njegovu imenovanju, vlasti Republike Srpske osporavale su njegov legitimitet, no sve njegove odluke primjenjivane su i na teritoriju tog entiteta.
Nedugo nakon imenovanja, Ruska Federacija obustavila je svoje sudjelovanje u financiranju OHR-a. U julu 2021. Rusija je najavila povlačenje iz sastanaka PIC-a, a u februaru 2022. obavijestila je OHR da više neće sudjelovati u financiranju.
Schmidtov mandat obilježile su brojne sporne odluke. Najznačajnija među njima bila je suspenzija Ustava Federacije BiH na jedan dan, kojom je bez suglasnosti bošnjačkog potpredsjednika imenovana nova vlada Federacije BiH. Tijekom izborne noći 2022. godine, izmijenio je Ustav FBiH i Izborni zakon BiH u korist HDZ-a BiH.
U rujnu 2022., prije nametanja izmjena, hrvatski premijer Andrej Plenković priznao je da je hrvatska Vlada sudjelovala u pregovorima sa Schmidtom o izmjenama Izbornog zakona.
Plenković je tada izjavio: “S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, vjerojatno je splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH.”
Nakon nametnutih izmjena Ustava i Izbornog zakona, Plenković je u intervjuu za Večernji list poručio da je Schmidt “pripremao i implementirao rješenja u korist Hrvata”.
Christian Schmidt nositelj je hrvatskog odlikovanja – Red Ante Starčevića. To je priznanje formalno dodijeljeno 2013. godine odlukom tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića, a uručeno tek 2020. godine od strane premijera Andreja Plenkovića.
Plenković je tada izjavio: “Na temelju Ustava Republike Hrvatske i Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, a na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja, Predsjednik Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli odlikovanja Redom Ante Starčevića… odlikuje se gospodin Christian Schmidt.”
Ovim činom Schmidt je, barem simbolično, svrstao se među nositelje istog priznanja kao i osuđeni ratni zločinac Jadranko Prlić.
