Vlada Federacije Bosne i Hercegovine najavila je novo zaduženje putem emisije obveznica na Londonskoj berzi, u iznosu od 300 do 350 miliona eura. Sličan potez prethodno je povukla i Vlada Republike Srpske, koja se zadužila za 300 miliona eura. Iako ovakve odluke redovno izazivaju burne reakcije, ključna pitanja ostaju: koliko smo zapravo zaduženi i kako stojimo u poređenju sa susjedima?
Prema zvaničnim podacima, ukupan javni dug Bosne i Hercegovine na kraju 2024. godine iznosio je 13,74 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 6% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga, spoljni dug iznosi 9,23 milijarde KM (povećanje od 3,5%), dok je unutrašnji dug porastao za 11,6%, dostigavši 4,5 milijardi KM.
Uprkos rastu, Bosna i Hercegovina ostaje najmanje zadužena zemlja u regiji. Dug Hrvatske iznosi više od 96 milijardi KM, Srbije 76 milijardi KM, dok je Crna Gora nominalno dužna 8 milijardi KM. Ipak, kada se zaduženost mjeri po glavi stanovnika ili u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), čak je i Crna Gora ispred BiH – s visokim udjelom duga od 60,2% BDP-a.
Ekonomski analitičari ističu da se BiH nominalno može smatrati nisko zaduženom zemljom, ali to ne mora nužno biti prednost. “Po tim parametrima BiH zaista nije visoko zadužena zemlja”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović za BHRT, “ali kad se u obzir uzme nivo ekonomskog razvoja, priča izgleda drugačije. Mi imamo usporen privredni rast i nedovoljnu iskorištenost sredstava za razvoj.”
Osim toga, zaduženja u BiH rijetko se koriste za razvojne projekte. “Kod nas je zaduživanje anticiklično – najviše se zadužujemo kada je ekonomija u padu, kako bismo održali likvidnost budžeta i socijalna davanja”, objašnjava Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
Glavni razlozi leže u niskom kreditnom rejtingu, slabom finansijskom tržištu i – što je možda najvažnije – nedostatku povjerenja investitora. Prema riječima Saše Grabovca iz Udruženja ekonomista SWOT, “nizak javni dug ne odražava našu odgovornu fiskalnu politiku, već ukazuje na to da nam malo ko vjeruje da ćemo dugove moći uredno vraćati.”
