Bosna i Hercegovina ima ukupno 14 zatvora – jedan na državnoj razini, smješten u Vojkovićima, sedam u Federaciji BiH i šest u Republici Srpskoj. Distrikt Brčko, za razliku od entiteta, nema zatvor, već osuđenike upućuje u entitetske kazneno-popravne ustanove.
Iako BiH nije bila uključena u posljednje Eurostatovo istraživanje o popunjenosti zatvora u Europi, podaci iz ranijih analiza pokazuju zabrinjavajući trend. Na jednoj od ranijih ljestvica, BiH se našla na 16. mjestu s prosječnom popunjenošću od čak 98 posto. U posljednje vrijeme, pojedini kazneno-popravni zavodi poput onih u Zenici, Orašju, Ustikolini i Busovači, upozorili su kako više nisu u mogućnosti primati nove pritvorenike.
Za usporedbu, u Europskoj uniji najveći problem s prenapučenošću imaju Francuska (123%), Italija (119%), Belgija i Švedska (113%), a visoke stope bilježe i Hrvatska (110%) i Rumunija (110%). S druge strane, Estonija (56%), Luksemburg (61%) te Latvija, Litva i Bugarska (68%) imaju najniže stope popunjenosti zatvora.
BiH zakoni dopuštaju određene oblike rasterećenja zatvorskog sistema – kazna zatvora do jedne godine može se, pod određenim uvjetima, zamijeniti novčanom kaznom. Ova mogućnost ne važi za teška kaznena djela, poput terorizma, seksualnih delikata, trgovine ljudima i kaznenih djela protiv ustavnog poretka. Cijena otkupa kazne iznosi 100 KM po danu zatvora, a puni iznos mora se uplatiti u roku od 30 dana. Djelomična uplata znači djelomično odsluženje kazne – primjer, uplata od 30.000 KM za jednogodišnju kaznu znači da osuđenik ipak mora provesti preostalih 65 dana u zatvoru.
U 2022. godini, čak 119 osoba iskoristilo je mogućnost otkupa kazne, dok je njih 130 zatvorsku kaznu zamijenilo radom za opće dobro.
