Nestabilnost na Bliskom istoku prijeti poremećajima globalnih tržišta
Nastavak sukoba između Irana i Izraela mogao bi donijeti novu rundu globalnih ekonomskih potresa, s dalekosežnim posljedicama i za Bosnu i Hercegovinu.
Već sada, domaće kompanije podižu cijene goriva, a to je tek početak onoga što bi mogla biti nova lančana reakcija na svjetskom tržištu.
Bliski istok, kao ključno središte globalne energetske proizvodnje, igra presudnu ulogu u određivanju cijena nafte i gasa. Svaka eskalacija u tom regionu automatski znači nervozu na berzama, rast cijena energenata, ali i lančano poskupljenje svega što ovisi o logistici, proizvodnji i međunarodnoj trgovini.
Ako se sukob produbi, moguće su blokade ključnih morskih puteva, poput Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi skoro petina svjetske nafte. To bi moglo izazvati eksploziju cijena goriva, što bi direktno pogodilo industriju, transport, ali i običnog građanina.
U takvom scenariju, Bosna i Hercegovina, koja već zavisi od uvoza energenata, uvezene hrane i drugih proizvoda, mogla bi se suočiti s ozbiljnim poskupljenjima – od osnovnih životnih namirnica, preko lijekova, do građevinskog materijala.
Dodatno, dešavanja na Bliskom istoku mogla bi izazvati pad investicione sigurnosti i usporavanje ekonomskih tokova u Evropi, što će se odraziti i na BiH kroz smanjenje izvoza i pad narudžbi iz EU zemalja.
Na šta treba obratiti pažnju:
- Gorivo će gotovo sigurno nastaviti rasti, jer se globalne cijene nafte već pomjeraju naviše.
- Hrana i uvozna roba mogli bi doživjeti novo povećanje cijena zbog skupljeg transporta i osiguravajućih troškova.
- Kamatne stope i investicije u zemljama poput BiH mogu oslabiti ako dođe do veće geopolitičke nestabilnosti.
- Psihološki efekat može izazvati zalihe kod građana, dodatno pogoršavajući inflatorni pritisak.
Ukoliko se globalni akteri ne zaustave na vrijeme i sukob se proširi, pitanje više neće biti koliko će nešto poskupjeti – već koliko dugo ćemo moći izdržati nove ekonomske udare.
