Dok zdravstveni stručnjaci savjetuju laganu i sezonski prilagođenu prehranu, mnogim građanima Bosne i Hercegovine ona ostaje van domašaja.
Ljeto je stiglo, a s njim i preporuke da se ishrana bazira na svježem voću i povrću. No, stvarnost na pijacama i u marketima otkriva drugačiju sliku – zdrava hrana sve češće se tretira kao privilegija.
Voće poput kajsija, jagoda i trešanja dostiglo je cijene koje su za većinu kućnih budžeta teško dostižne.
Jagode i kajsije prodaju se po 9–10 KM, dok kilogram trešanja dostiže i 17 KM.
Nektarine i breskve također nisu daleko, s cijenama od 6 do 7 KM. Među voćem, jedino lubenica, s cijenom od oko 2 KM po kilogramu, ostaje koliko-toliko prihvatljiva, dok je dinja znatno skuplja – oko 5,5 KM.
Ni kod povrća situacija nije mnogo bolja. Krastavci i kupus su među rijetkim izuzecima s cijenama oko 1,5 KM, ali tikvice, patlidžan, karfiol i paprika dostižu iznose od 4,5 do čak 10 KM po kilogramu.
Paradajz, neizostavan u salatama, prosječno košta oko 4 KM, dok mladi krompir iznosi 2 KM. Luk, kao baza gotovo svakog jela, košta između 1,5 i 5 KM, zavisno od vrste i kvaliteta.
Nutricionisti nastavljaju apelirati da se izbjegava prerađena hrana, no svakodnevnica govori drugačije. Zbog visokih cijena svježih namirnica, mnogi građani se okreću jeftinijim alternativama koje ne zahtijevaju svakodnevnu kupovinu.
