Karbonado, poznat kao crni dijamant, jedan je od najzanimljivijih i najneobičnijih dijamantskih oblika. Ovi tamni i porozni kamenčići pronađeni su isključivo u riječnim koritima Brazila i Srednje Afrike, pri čemu nikada nije otkriven izvorni kamen iz kojeg su proizašli.
U suprotnosti s klasičnim dijamantima, karbonado se sastoji od mnogih sitnih kristala i sadrži šupljine ispunjene raznim mineralima. Ovo jedinstveno svojstvo dovelo je do dugogodišnje misterije oko porijekla karbonada, kako navodi nova studija objavljena u časopisu Gondwana Research.
Istraživači pod vodstvom Attile Deményja i Pétera Németha analizirali su uzorke karbonada iz brazilske formacije Tombador, proučavajući njihov kemijski sastav, strukturu i izotope ugljika. Njihovi nalazi sugeriraju da bi ovaj materijal, bogat ugljikom, mogao nekada biti na površini Zemlje, a nakon značajnog udarca, brzo potisnut duboko u unutrašnjost planete, gdje su pod visokim pritiskom mogli nastati dijamanti.
Prema istraživačima, brzina tog procesa mogla bi biti ključna. Ako je materijal potonuo dovoljno brzo tijekom subdukcije, karakteristične šupljine karbonada su mogle ostati sačuvane. Kasnija migracija magme prema površini mogla je donijeti stijene s dijamantima, koje su kasnije erozijom oslobođene i odnijene u riječne sedimente.
Osim toga, istraživanjem je utvrđeno da staklasta površina karbonada nije nastala tijekom njegovog formiranja. Na nekim uzorcima otkriven je sloj minerala anataza, sugerirajući da su tekućine kasnije promijenile i zagladile površinu kamena.
Ipak, misterija karbonada još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, budući da naučnici nisu pronašli konkretne dokaze koji bi potvrdili da je određeni drevni udar izazvao njihov nastanak. Hipoteza o udaru asteroida ostaje otvorena za daljnja istraživanja. Nova studija donosi model koji nastoji povezati neobičan sastav i poroznost karbonada s njihovim putovanjem od površine Zemlje do dubina gdje nastaju dijamanti.
Bosanski.info
