Poziv za precizniju pravnu borbu protiv negiranja genocida
U Sarajevu je održana konferencija koju je organizovao Memorijalni centar Srebrenica, s ciljem konsultacija o krivično-pravnim mehanizmima u borbi protiv negiranja genocida. Direktor Centra Emir Suljagić tom prilikom se osvrnuo i na aktuelnu sigurnosnu situaciju, kao i odluku o zatvaranju Centra.
Govoreći o otvorenom pismu koje je potpisao, Suljagić je izjavio da se Memorijalni centar trenutno nalazi u pravno nejasnoj situaciji, dok zaposleni nisu sigurni koji zakoni se uopće odnose na njih.
“Režim u Republici Srpskoj nas optužuje da ‘pokopavamo životinjske kosti u Potočarima’, dok u isto vrijeme odbijaju da provedu odluke Ustavnog suda i sudova Bosne i Hercegovine”, poručio je Suljagić.
Dodao je da trenutna situacija zahtijeva daleko ozbiljnije mjere osiguranja.
“Mislim da u takvom kontekstu, Memorijalni centar mora imati mnogo ozbiljnije obezbjeđenje nego što ga trenutno ima. Situacija nije redovna već vanredna, u najmanju ruku”, naglasio je.
Podsjetio je da su za razliku od ostalih državnih institucija koje djeluju u RS-u, uposlenici Memorijalnog centra civili.
Na komentare da zatvaranje Centra nije opravdano, Suljagić je uzvratio:
“Ako nas ne možete zaštititi, šta predlažete, da uzmemo presude Ustavnog suda i njima mašemo (da li vertikalno, da li horizontalno) kad srpska žandarmerija dođe da nas deložira. Dakle, ili ćete nas zaštititi ili će stanje ostati kakvo jeste, ali ono što mogu da obećam svima u Bosni i Hercegovini, Sarajevu i gdje god treba – to je da djeca onih koji su izgubili živote u julu ‘95. neće biti ničiji živi štitovi niti ćemo biti živi štitovi ljudi koji stanuju ovdje ili rade u kancelarijama na Skenderiji i Marindvoru. To nije naš posao već je njihov posao da zaštite nas tamo, pa ko god ima problem s tim što Memorijalni centar ne radi, nek svoju porodicu stavi u auto i tamo s nama bude malo živi štit, pa ćemo možda i mi malo drugačije razmišljati.”
Borba protiv negiranja genocida
Govoreći o problemu negiranja genocida i slabom odgovoru pravosuđa, Suljagić je istakao da Memorijalni centar godinama razvija alate za borbu protiv negatorskih narativa, ali da krivične prijave i dalje ne rezultiraju procesuiranjem.
“Procedure, razumijevanje bića krivičnog djela i dr. su ekspertske, stručne stvari i nakon što sam i sam, kao i svi mi, nekoliko puta neuspješno podnosili krivične prijave, odlučili smo da angažujemo pravnike i obavimo razgovor u kojem učestvuju i tužilaštvo i sud i akademska zajednica, žrtve i preživjeli zločina, pa da vidimo kako da napišemo prijavu koja će konačno biti prihvaćena i na osnovu nje biti vođen sudski postupak”, rekao je Suljagić.
Dodao je da je cilj ove konferencije definisati jasan i stručan pristup podnošenju prijava.
“Da definišemo taj algoritam i više ne tapkamo u mraku te da znamo da je kod podnošenja krivične prijave idući put, vrlo izgledno da će doći i do krivičnog postupka”, poručio je.
Podrška iz međunarodne zajednice i pravna analiza
Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Julian Reilly naglasio je podršku koju njegova zemlja pruža Memorijalnom centru.
“Borba za istinu i pravdu, kojoj je posvećeno osoblje Memorijalnog centra, ključna je za sve procese izgradnje mira u BiH i regionu. Negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca, kojem nažalost svjedočimo skoro svakodnevno, u suprotnosti su s procesima koji vode trajnom miru. To su aktivnosti koje podrivaju stabilnost. Osim ljudske strane i otvaranja rana, negiranje genocida i zločina ima svoje mjesto u zakonodavstvu”, istakao je Reilly.
Pravni stručnjak Almir Maljević istakao je da do sada nije urađena sveobuhvatna analiza zakonodavstva koje tretira negiranje genocida, što je, prema njemu, glavni problem u dosadašnjem neprocesuiranju takvih prijava.
“Kao rezultat, dešavale su se situacije da zbog nekih nejasnoća u procedurama, veliki broj tih predmeta, podnesenih prijava za negiranje genocida, završavaju donošenjem naredbi o neprovođenju istrage”, naveo je.
Maljević je dodao da postoje ključne nejasnoće – ko sve može biti počinilac, šta znači “javno negiranje”, te da li se mora dokazivati posebna posljedica poput širenja mržnje ili poticanja na nasilje.
