(Bosanski.info) – Grupa bosanskohercegovačkih planinara uspješno je obavila pohod na Aneto, najviši vrh kopnene Španije i cijelih Pirineja smješten na 3.404 metra nadmorske visine (mnv).
Priznaju da je misija bila izuzetno naporna, a pri samom vrhu pomalo i opasna. Kako to obično i biva među ljubiteljima visina, adrenalina im nije nedostajalo. Ali u svom stilu poručuju – vrijedilo je.
Aneto, kao što smo već i rekli, najviši je vrh Pirineja i nalazi se u španskoj pokrajini Huesca, u autonomnoj zajednici Aragon, nedaleko od granice sa Francuskom.
Smješten je u masivu Maladeta, u zaštićenom području Posets-Maladeta, iznad doline Benasque. Aneto je inače jedan od najpoznatijih planinarskih ciljeva u Španiji.
Prvi zabilježeni uspon na Aneto izveden je 20. jula sada već davne 1842. Ovaj planinski vrh svake godine suočava se s brojnim alpinistima koji žele osvojiti najvišu tačku Pirineja.
Uspon na Aneto, međutim, nije obična planinarska šetnja. Klasična ruta iz doline Benasque duga je oko 20 kilometara u oba smjera, uz savladavanje više od 1.600 metara visinske razlike.
Na završnom dijelu uspona nalazi se poznati Paso de Mahoma, izloženi stjenoviti greben preko kojeg se stiže do samog vrha.
Paso de Mahoma ili Muhamedov most, jedan je od najpoznatijih i najuzbudljivijih dijelova uspona na Aneto. Radi se o uskom i oštrom kamenom grebenu s nekoliko veoma izloženih dionica.
Ime mu je povezano s legendom koja kaže da je greben toliko uzak i težak za prelazak da se može proći samo uz veliku pažnju, poput prelaska “mosta” do raja – Sirat ćuprije.
Paso de Mahoma dug je svega nekoliko desetina metara, ali je njegov izgled mnogo dramatičniji od same dužine. Nije riječ o klasičnom penjanju, planinari moraju strogo voditi računa o kretanju po stijenama, imati dobru ravnotežu i povoljne vremenske prilike.
Kada je greben zaleđen ili prekriven snijegom, situacija postaje znatno ozbiljnija i zahtijeva alpinističko iskustvo i odgovarajuću opremu.
Planinari moraju prelaziti preko velikih stijena, uz vrlo malo prostora za grešku, dok se s obje strane otvaraju strmi padovi. Upravo zbog toga ovaj kratki dio rute mnogima predstavlja psihološki najzahtjevniji trenutak uspona.
Posebnost Aneta je i njegov glečer, koji je prema naučnim istraživanjima najveći preostali glečer Pirineja. Posljednjih decenija njegovo povlačenje je veoma izraženo.
Površina Aneto glečera iznosila je oko 48,1 hektar 2022. godine, a istraživanja pokazuju da je od 2000. do 2022. izgubio gotovo polovinu svoje površine.
Naši alpinisti tokom uspona preko glečera suočili su se s određenim problemima jer se gotovo u potpunosti bio otopio. Teren po kojem su se kretali bio je veoma teško prohodan – živi kamenjar. Stoga im je za uspon i povratak trebalo oko 13 sati.
No, na kraju pustolovine čekalo ih je ono neizbježno – impresivan pogled koji se s vrha Aneta pruža prema ogromnim pirinejskim masivima. Upravo ono za čim svi alpinisti u konačnici i žude.
Bosanskohercegovačku ekspediciju u pohodu ka osvajanju Aneta činili su – vođa puta Ahmed Lavić, Hazim Bašić, Ishak Kanlić, Ahmed Kanlić i Aldin Hadžiahmetović, inače članovi sarajevskih planinarskih društava Visočica i Zlatni ljiljan.
