SKRIVENA STRANA
Šala na vlastiti račun može pomoći da lakše podnesemo stres i neuspjehe, ali ponekad iza nje stoje nesigurnost i nezadovoljstvo sobom
Sposobnost da se nasmijemo vlastitim greškama, nespretnostima ili manama često se povezuje s opuštenošću i samopouzdanjem. Ipak, nije svaki humor na vlastiti račun koristan.
Mnogo toga zavisi od toga zašto se šalimo na svoj račun i kako se zbog toga osjećamo. Ako se osoba smije vlastitoj grešci i nastavlja dalje, humor joj može pomoći da lakše prebrodi neugodan trenutak. Međutim, ako se stalno ponižava jer zaista vjeruje da nije dovoljno dobra, situacija je potpuno drugačija.
Humor pomaže
Istraživanja pokazuju da ljudi koji sebe ne shvataju pretjerano ozbiljno često lakše podnose životne neuspjehe. Humor može pomoći da stresnu situaciju sagledamo iz druge perspektive i smanjimo njenu emocionalnu težinu.
Još od djetinjstva ljudi različito reaguju na zadirkivanje. Neka djeca odgovaraju ljutnjom ili agresijom, druga se povlače jer su povrijeđena, dok ona koja se osjećaju sigurnije mogu zadirkivanje doživjeti kao bezazlenu šalu i čak se tome pridružiti.
Istraživači razlikuju nekoliko stilova humora, među kojima su humor koji povezuje ljude, humor kojim se lakše nosimo sa životnim problemima, agresivni humor i humor kojim osoba ponižava samu sebe.
Ranije se smatralo da je samoponižavajući humor uglavnom znak niskog samopoštovanja. Međutim, kasnija istraživanja pokazala su da situacija nije tako jednostavna. Kod nekih ljudi šala na vlastiti račun može biti način da prihvate vlastite nesigurnosti i lakše se povežu s drugima.
Kada humor boli
Problem nastaje kada šala postane izraz stvarnog nezadovoljstva sobom.
Ako osoba stalno govori loše o sebi, ismijava vlastiti izgled, sposobnosti ili greške zato što zaista vjeruje da nije dovoljno vrijedna, takav humor više nije bezazlena šala.
Važno je razlikovati samoironiju od samoponižavanja. Prva može pomoći da se lakše nosimo s nesavršenostima, dok druga može dodatno učvrstiti negativnu sliku o sebi.
Strah od smijeha
Postoji i suprotan problem – gelotofobija, odnosno izražen strah da se drugi ljudi smiju upravo nama.
Osoba koja ima ovaj problem može čak i običan osmijeh druge osobe protumačiti kao ismijavanje. Zbog toga može početi izbjegavati društvo, osjećati se usamljeno i biti nezadovoljna vlastitim životom.
Takva osjetljivost može biti povezana s iskustvima ismijavanja i zadirkivanja tokom djetinjstva, ali i s drugim psihološkim faktorima.
S druge strane, postoji i gelotofilija – uživanje u situacijama u kojima se ljudi zajedno smiju. Takve osobe često imaju izraženiju zaigranost, lakše pronalaze zabavu u svakodnevnim situacijama i mogu biti zadovoljnije u društvenim odnosima.
Pomaže među ljudima
Humor na vlastiti račun može biti koristan i kada se nađemo u novom društvu. Umjerena šala o vlastitoj manjoj grešci može opustiti atmosferu i pomoći ljudima da se osjećaju prijatnije.
Ljudi često pozitivnije doživljavaju osobe koje se mogu nasmijati vlastitim manjim propustima, posebno kada njihov humor nije usmjeren na ponižavanje drugih.
To može biti korisno i u situacijama u kojima postoji razlika u položaju ili autoritetu. Pokazalo se da ljudi mogu pozitivnije reagirati na osobu koja pokazuje da nije pretjerano opterećena vlastitim statusom.
Kako biti blaži prema sebi?
Ako vam je teško smijati se vlastitim greškama, ne morate početi od najvećih nesigurnosti. Dovoljno je krenuti od sitnica.
Umjesto da se zbog neke manje greške danima kritikujete, pokušajte je sagledati s dozom humora. Cilj nije vrijeđati sebe, nego naučiti da vlastite propuste ne doživljavate kao dokaz da s vama nešto nije u redu.
Koristan može biti i zaigraniji pogled na svakodnevicu. Zapisivanje lijepih, smiješnih ili zanimljivih trenutaka iz dana može pomoći da ih primijetimo više i da svakodnevne situacije sagledavamo pozitivnije.
Važna je granica
Samoironija može biti zdrava kada nam pomaže da prihvatimo vlastite nesavršenosti, lakše prebrodimo neugodne situacije i povežemo se s drugim ljudima.
Ali ako se iza šale kriju stvarna mržnja prema sebi, stalno omalovažavanje i osjećaj da nismo dovoljno dobri, humor više nije samo humor.
Zato je važno obratiti pažnju na ono što stoji iza šale. Nije presudno samo čemu se smijemo, nego i zašto to radimo.
Naslov pod sliku: Kada šala na vlastiti račun više nije bezazlena
