VEČERAS ISTIČE ROK
Možemo reći da su građani izvan zemlje, kao i oni u BiH, izgubili svako povjerenje u političke aktere, kaže Vehid Šehić
Večeras u ponoć ističe rok za registraciju birača iz inostranstva za Opće izbore u oktobru, a prema podacima CIK-a BiH s jučerašnjim danom svoje prijave dostavila su 49.974 građana. Prema riječima predsjednika Jovana Kalabe, od ukupnog broja prijava 31.303 ispunile su uvjete za glasanje izvan BiH, 7.511 prijava je u postupku obrade, 7.483 prijave su u fazi unosa, a u 3.067 prijava ne ispunjava uvjete zbog nedostataka u dostavljenoj dokumentaciji.
Neispravan dokaz
– Najčešće je u pitanju neispravan dokaz boravišta u inostranstvu, 967 takvih slučajeva imamo. To je ono što smo mi uveli i s tim smo smanjili manipulacije. Sljedeći najčešći nedostatak je neslaganje potpisa s potpisom na jednom od naših dokumenata – lična karta, vozačka dozvola ili pasoš. Imamo 632 takva slučaja. Imamo gotovo 550 slučajeva neusaglašenosti prijavnog obrasca i dostavljenih dokaza, da na jednom dokumentu pišu jedno, a na drugom drugo. U 442 slučaja u pitanju je nepotpun dokaz identiteta, a u 412 prijava nije dostavljen dokaz o tačnoj adresi boravišta u inostranstvu – pojašnjava Kalaba, te dodaje da su građani s nepotpunim prijavama dobili obavještenje da trebaju otkloniti nedostatke.
Imajući u vidu da izvan BiH živi više od dva miliona građana BiH, ukupan broj prijavljenih pokazuje da bh. dijaspora još jedanput okreće leđa izborima u BiH. Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnji član i predsjednik CIK-a BiH Vehid Šehić podsjeća da i od ukupnog broja prijavljenih iz inostranstva na izborima glasa do 50 posto.
Loši igrači
– Možemo reći da su građani izvan zemlje, kao i oni u BiH, izgubili svako povjerenje u političke aktere. Sve je na političkim subjektima, jer oni su odgovorni za izlaznost na izborima. Često to poredim sa sportskom ekipom: ako imaš dobre igrače, narod ide na utakmicu. A i ovo je politička utakmica. Vrlo često preovladava stav da ne možemo ništa promijeniti, a opet je sve u našim rukama. Uvijek sam pristalica promjena na izborima, jer ulica koga dovede na vlast, ona će ga i otjerati. Izbori su jedini demokratski način da mijenjamo stvari u našem društvu – kaže Šehić.
Očekuje da dio izgubljenog povjerenja birača u izborni proces bude vraćen primjenom novih tehnologija, ali podsjeća da izbori neće biti do kraja slobodni, sve dok iz procesa ne budu uklonjene mogućnosti prijetnji i ucjena.
Politička dogovornost
Dženan Čišija, zastupnik bh. korijena u švedskom Riksdagu, kaže da dio ljudi vjerovatno odustane i zbog kompliciranog procesa registracije, ali da dio jednostavno nema motiv da glasa ili povjerenje da će njihov glas nešto promijeniti.
– To je, prije svega, pitanje za domaće institucije i političke aktere, ali mislim da određenu političku odgovornost imaju i međunarodni akteri koji godinama učestvuju u reformama izbornog sistema u BiH. Odgovornost dijelom snosi i visoki predstavnik, budući da se već ranije uključivao u pitanja izbornog zakonodavstva u BiH. Ako već aktivno učestvuje u oblikovanju izbornog okvira, onda imaju interes i odgovornost da taj sistem bude što pristupačniji svim građanima, uključujući dijasporu – ističe Čišija, te primjećuje da je broj prijavljenih birača manji kada izostane šira kampanja udruženja i volontera.
