Amir Hasičević, federalni ministar trgovine, govorio je o Nacrtu zakona o kontroli cijena koji će se danas naći pred zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hecegovine. Rekao je da ovaj zakon ima potencijal da doprinese očuvanju stabilnosti tržišta i smanji negativne efekte rasta cijena.
Novi tekst zakona
Istakao je da je nakon 30 godina ovo novi tekst zakona. Trenutno važeći zakon donesen je 1995. godine, što već dovoljno govori, kako Hasičević kaže, o značaju novog zakona.
“Novim zakonom se definiše šta se smatra značajnim poremećajem na tržištu, kao što je povećanje indeksa potrošačkih cijena više od pet posto, nestašica dobara neophodnih za privredu i stanovništvo i u tom slučaju država može intervenisati, a Zakon predviđa i formiranje savjeta za cijene koje čine predstavnici Vlade, Privredne komore FBiH ali i Udruženja potrošača koji bi trebali donositi zajedničke mjere koje su prvi put temporalnog karaktera. Tako je predviđeno da mjera može trajati šest mjeseci i nakon evaluiranja tih rezultata još dodatnih šest mjeseci”, pojasnio je Hasičević.
Puno izazova
Održan sastanak u Vladi nakon bojkota: “Nastavit ćemo projekt zaključavanja cijena”
Istakao je da je u ovom zakonu važno i to da su predviđene kazne za počinioce.
“Predviđene su vrlo visoke prekršajne kazne, ali i upravne mjere od oduzimanja imovinske koristi pa do zatvaranja objekta. Dosad su kazne bile preblage i tako se određeni broj nepoštenih trgovaca se bavio i takvim radnjama. Svjedoci smo i ovih kontrola na terenu pa tako vidimo da na svakim kontrolama imamo obavljanje trgovine čak i bez odobrenja”, istakao je Hasičević navodeći da očekuje da ovaj zakon danas prođe kao Nacrt pa da onda ide u proceduru kao Prijedlog čime bi, kako se očekuje do polovine ove godine on bio novi zakonski dokument, javlja N1.
Zatim se osvrnuo na situaciju na bh. tržištu navodeći da makroekonomski pokazatelji ukazuju na to da imamo najnižu stopu inflacije u regiji.
“Ona je prosječno 1,43 posto, međutim, gledajući cijene one su skočile, a plate su ostale najmanje u regiji. Mene kao ministra ti finansijski efekti bojkota mnogo i ne interesuju jer moramo razdvojiti pojmove bojkot kupovine od bojkota potrošnje. Kupovinu možemo bojkotovati, ali potrošnju teško. Međutim, bitno je da mi podržavamo sve elemente slobodnog tržišta i da sam ja već to u nekoliko navrata istakao. Bojkot je regularni element slobodnog tržišta kojim kupci izražavaju svoje stavove. U ovom slučaju smo mi dobili signal kao vlada, sjeli za sto i pokušali dogovoriti rješenja. Vjerujem da jesmo, mi ćemo najvjerovatnije do petka imati listu 50 osnovnih životnih namirnica za koje će cijene biti snižene, kontrolisat ćemo marže i tek onda ih zaključati”, pojasnio je Hasičević.
Porast broja zaposlenih i plata
Rekao je da su ovo sve kratkoročne, ali da bi dugoročne mjere bile porast broja zaposlenih i porast plata.
“Veliki problem kod nas je u neslaganju cijena i inflacije. Imamo tako slabu kupovnu moć da smo cijelu potrošnju fokusirali na 30 do 50 artikala jer najviše trošimo na ishranu i imamo slučaj da se sva strategija trgovine fokusirala na taj domen. Veće plate i bolji standard će rastegnuti asortiman i napravit će slabljenje pritiska”, dodao je.
