Bosna i Hercegovina u narednoj deceniji treba uložiti 6,8 milijardi dolara u zaštitu stanovništva, imovine i privrede od štetnih i rastućih utjecaja klimatskih promjena – navodi se u danas objavljenom Izvještaju Grupacije Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju za BiH.
U izvještaju se ističe da bi štete uzrokovane klimatskim promjenama do 2050. mogle smanjiti ekonomiju Bosne i Hercegovine za čak 14 posto. S obzirom da su poplave uzrok više od 90 posto šteta povezanih s klimom, u izvještaju se naglašava potreba za rješenjima zasnovanim na prirodi, kao što su obnova poplavnih ravnica i očuvanje tresetišta, u svrhu povećanja otpornosti i poticanja ekonomskog rasta – saopćeno je iz Ureda Svjetske banke u BiH.
-Klimatske promjene ne predstavljaju samo okolišni izazov nego i direktnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti, javnom zdravlju i socijalnom blagostanju u BiH – rekao je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru.
Drugi dan zaredom
Nagli porast cijene zlata
Po njegovim riječima, nedavne razorne poplave u BiH, posebno u Jablanici, ozbiljan su podsjetnik na ljudsku cijenu klimatskih katastrofa, koje pogađaju živote, osnovna sredstva za egzistenciju i čitave zajednice.
-Poduzimanjem odlučnih aktivnosti sada, Bosna i Hercegovina može ublažiti buduće rizike i otvoriti mogućnosti za održiv rast – naveo je on.
Pravovremena ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama, naročito u infrastrukturu za zaštitu od poplava, u velikoj mjeri mogu zaštiti ekonomiju zemlje. Proaktivne mjere mogu smanjiti potencijalni gubitak BDP-a zbog klimatskih promjena, uz istovremeno otvaranje radnih mjesta, unaprjeđenje vještina i povećanje prilika za trgovinu. Projekcije pokazuju da svaki euro (1€) potrošen na prilagođavanje klimatskim promjenama ostvaruje povrat do deset eura (10€), što ukazuje na velike ekonomske koristi takvih inicijativa – navodi se u saopćenju.
Izvještaj također naglašava značaj pravedne tranzicije na niskougljičnu ekonomiju do 2050. To uključuje napuštanje proizvodnje električne energije iz uglja, povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao što su sunce i vjetar, te unaprjeđenje energijske efikasnosti u brojnim sektorima. Kako bi se osigurala pravedna tranzicija, izvještaj ističe potrebu za vladinim mjerama za sprječavanje energetskog siromaštva i podršku domaćinstvima s niskim dohotkom.
Da bi se, u skladu s ciljevima Evropske unije, do 2050. postigla nulta neto emisija, očekuje se da privatni sektor učestvuje sa gotovo 90 posto u ulaganjima u dekarbonizaciju, naročito u sektorima transporta, zgradarstva i električne energije.
Oštećena pruga
Iz GIKIL-a tvrde: “Nemamo krizu rukovođenja i nastavljamo funkcionisati”
-Investicije privatnog sektora i radna mjesta u zelenoj ekonomiji od vitalnog su značaja za pozicioniranje BiH u pravcu održive budućnosti – rekao je Nicolas Marquier, regionalni menadžer IFC-a za Zapadni Balkan.
Dodao je da će javno-privatno partnerstvo za razvoj infrastrukture i zeleno finansiranje biti od ključnog značaja za realizaciju investicija potrebnih za dekarbonizaciju ekonomije i izgradnju otpornosti na izazove uzrokovane klimatskim promjenama.
Pored fokusiranja na povećanje otpornosti i prelazak na čistiju ekonomiju, izvještaj preporučuje uspostavljanje snažnih institucija i regulatornog okvira kako bi se osigurale djelotvorne i održive klimatske mjere.
Grupacija Svjetske banke već radi s vlastima u BiH, između ostalog, na projektima pružanja podrške za pravednu tranziciju i unaprjeđenje kvaliteta zraka.
