Šta donosi zakon o e-trgovini, kako sigurno kupovati na internetu i izbjeći prevare

Online tržište ili kupovina preko interneta u Bosni i Hercegovini često sa sobom nosi izazove za kupce. Šta su u praksi najveći problemi neuređenog online tržišta, pojašnjava Alma Ahmić, potpredsjednica Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u Bosni i Hercegovini. 

– Jedan od većih problema sadašnjeg neuređenog tržišta je nelojalna konkurencija, gdje neregistrovani trgovci na socijalnim mrežama poput Facebooka i Instagrama prodaju svoju robu ili usluge i izbjegavaju plaćanje poreza i drugih obaveza, stičući tako nepoštenu prednost nad onima koji posluju u skladu sa zakonom. Potrošači često nisu svjesni da kupuju od neregistrovanih trgovaca, što može dovesti do problema s kvalitetom proizvoda i nedostatkom zaštite potrošača – pojašnjava Ahmić.

Najčešće žalbe potrošača odnose se na elektronske kućanske aparate, obuću… Zakon o e-trgovini koji bi trebao biti usvojen u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, tretira i internetsku trgovinu. Ovaj zakon će, ističe Ahmić, obuhvatiti sve aspekte e-trgovine, od registracije trgovaca do načina trgovanja i zaštite potrošača.

– Prethodno navedeni nedostatak u dosasdašnjem poslovanju neregistrovanih trgovaca ćemo definsiati kroz razliku u privatnoj ili komercijalnoj prodaji. Privatna prodaja uključuje povremenu prodaju ličnih ili korištenih predmeta, dok komercijalna prodaja podrazumijeva kontinuiranu prodaju s ciljem ostvarivanja profita. Ako fizičko lice redovno prodaje robu to se smatra komercijalnom aktivnošću i zahtijeva registraciju kao pravno lice ili obrt, te pridržavanje relevantnih zakona – objašnjavaju iz Asocijacije “eComm”.

Ključne karakteristike komercijalne prodaje uključuju kontinuiranu prodaju robe s ciljem profita, obaveznu registraciju kod nadležnih organa, plaćanje PDV-a i drugih direktnih poreza, te poštovanje pravila zaštite potrošača. Komercijalni prodavači moraju osigurati pravo kupca na povrat robe, jasno definisane uvjete prodaje, te pružiti informacije o pravima kupaca, pojašnjavaju. 

– U situaciji u kojoj nemamo ovu oblast regulisanu zakonom, nismo u mogućnosti ni prikupiti validne statističke podatke o prednostima, manama, iskustvima, konkretnom broju zloupotreba. Naravno, treba uzeti u obzir i činjenicu da je internet trgovanje još uvijek u razvoju u BiH, te ćemo statističe pokazatelje imat u narednih nekoliko godina.  Za sada možemo donositi sud na osnovu sporadičnih anketa koje sprovode određene kompanije ili udruženja – kaže Ahmić.

Danima mediji izvještavaju o lažnim aplikacijama i prevarama na online tržištu. S druge strane puno je veći broj registriranih shopova koji nude proizvode odlične kvalitete i poštuju prava kupaca, te građani nemaju razloga za paniku.

– Naravno, treba biti oprezan i voditi računa da li kupujete od ovlaštenih web shopova, a posebna garancija sigurne online kupovine je jedinstvena trust eComm markica o kojoj smo u više navrata izvještavali javnost – dodaju iz Asocijacije “eComm”.

Donošenjem zakona na području FBiH imat ćemo i mogućnost prikupljanja kvalitetnih statističkih podataka, po svim osnovama, ističu iz Asocijacije. 

Nedavno je otkrivena lažna Temu aplikacija, što nije prvi put da se na ovakav način varaju kupci koji preferirarju online kupovinu…

– Meni je vrlo interesantno kojom brzinom se bh. građani prilagođavaju novim aplikacijama i koliko su znatiželjni da isprobaju nove stvari. To je samo dokaz koliko se mi brzo adaptiramo na nove tehnologije. Naravno da sam i ja isprobala da naručim par sitnica, i kao i u svemu u životu, postoje pozitivne strane ali i negativne.

S jedne strane će ova konkurencija povećati konkurenciju i podstaći lokalne trgovce da unaprijede svoje ponude, poboljšaju korisničko iskustvo i eventualno čak i smanje cijene kako bi zadržali lojalne kupce. Najveće posljedice će osjetiti dropšiperi jer će se morati fokusirati na diferencijaciju svojih proizvoda kako bi im biznis i dalje ostao profitabilan. Također, može doći do prilagođavanja u sektoru logistike, jer će povećan broj pošiljki zahtjevati efikasnije procese i bolju organizaciju.

S druge strane prednost lokalnih trgovaca leži u brzini isporuke, sigurnosti, lokalne podrške i što je najbitnije u mogućnosti eventualne zamjene proizvoda. Uzimajući u obzir da je našim kupcima najbitnija sigurnost online trgovine, ovi faktori daju domaćim trgovcima prednost i šansu da održe i pojačaju svoje prisustvo na tržištu. U tom kontekstu bih pozvala lokalne trgovce da se registruju i sa eComm Trust markicom. Upravo korištenjem oznake povjerenja moguće je uspostaviti povjerenje s klijentima i izgraditi vjerodostojnost na eCommerce tržištu u Bosni I Herzegovini – kaže Ahmić te dodaje:

– Najveće posljedice će osjetiti domaći trgovci, retaileri i dropšiperi jer će se morati fokusirati na diferencijaciju svojih proizvoda kako bi im biznis i dalje ostao profitabilan. S obzirom na to da većina narudžbi na Temu aplikaciji ne podliježe carinjenju, plaćanju uvoznih dažbina, mi kao “eComm” asocijacija podržat ćemo prijedlog da novi zakon omogući izjednačenje pravila za sve igrače, kako domaće tako i strane kako bi pravila igre bila jednaka za sve – ističe Ahmić.

Izrada zakon o e-trgovini u FBiH je u toku, to bi trebalo olakšati razvoj online tržišta u velikoj mjeri. 

Inicijativu za izradu zakona o e-trgovini u FBiH pokrenuo je ministar trgovine FBiH Amir Hasičevića, a donošenjem zakona svakako će se regulisati prava, obaveze ali i propisati sankcije za sve prekršioce pravila.

– U saradnji sa e-trgovcima radimo na ovom zakonu, te očekujemo da će on značajno unaprijediti poslovno okruženje za e-trgovce u BiH, omogućavajući im da bolje odgovore na potrebe tržišta i potrošača. Iako smo vrlo mlada Asocijacija koja je aktivna nešto kraće od tri godine, ponosni smo što smo u vrlo kratkom roku uz podršku njemačkog GIZ-a uspjeli privući pažnju šire javnosti, kada je u pitanju dalji razvoj e-commerce industrije u Bosni i Hercegovini, te spojiti predstavnike privrede i vlasti s ciljem definisanja pravila poslovanja ove industrije  i njenih aktera – kaže Ahmić.

Izrada zakona je izuzetno ozbiljna stvar i svakako da će zasigurno biti i određenih dorada vremenom, ovisno od realnih situacija u praksi, ističe sagovornica.

–  U radu smo veoma fokusirani kako ne bi došlo do nejasnoća ili propusta, a oslanjamo se na izvrstan tim stručnih ljudi koji dolaze iz različith branši uz poseban akcent na konkretna iskustva u praksi. Sigurno je da je donošenje zakona neophodno, kako bismo imali uređeno online tržište sa jasno preciziranim pravima, mogućnostima ali i propisanim sankcijama za sve prekršioce.  

Kao predstavnik svih aktera e-commerce biznisa želimo da doprinesemo kvalitetnom zakonu o e-trgovini koji jasno definiše pravila i obaveze za sve učesnike na tržištu, te koji ima za cilj suzbijanje sive ekonomije, zaštitu potrošača i unapređenje konkurentnosti. Pored navedenog, očekujemo i povećanje inspekcijskog nadzora, a  tržišne inspekcije igraju ključnu ulogu u identifikaciji i sankcionisanju neregistrovanih subjekata. 

Zakon bi trebao jasno razlikovati fizička lica i registrovana pravna lica koja se bave trgovinom. Potrebno je regulisati povremenu prodaju fizičkih lica, oporezivanje, zaštitu potrošača, identifikaciju proizvoda putem međunarodnih oznaka kao što su GTIN i GLN, te uspostaviti pravnu snagu za elektronske fakture, dajući im jednak dokazni status kao papirnim fakturama – objašnjava Ahmić.

Iako je online kupovina sve zastupljenija, zbog niza prednosti koje nudi, ipak još uvijek postoji velika doza nepovjerenja i nesigurnosti građana. Kako sigurno kupovati i izbjeći moguće zloupotrebe, Ahmić objašnjava:

– Svaka novina sa sobom nosi i određenu bojazan, pa tako i online kupovina i trgovanje uopće. U slučaju da registrirani web shop ima oznaku eComm Trust mark onda je to najpouzdaniji način kupovine. Međutim, ako to nije slučaj preporučujemo da kupac uvijek posjeti web stranicu, pogleda prepoznatljiv logotip kompanije i uvjeri se u autentičnost, potom uporedi navedenu adresu sa onom registriranom na Google Maps, te u konačnici provjeri kontakt telefone za podršku kupcima i korisnicima usluga  putem kojih se u svakom momentu mogu kontaktirati vlasnici web shopova.

 Prilikom kupovine obratite pažnju na sve detalje. Većina kompanija obično daje i više opcija plaćanja, što je grancija da se radi o pouzdanoj kompaniji  u kojoj za novac koji plaćate dobijete upravo ono što ste naručili. Također, domaće kompanije u većini slučajeva imaju tačno precizirane uvjete povrata proizvoda uz mogućnost povrata novca ili zamjene za drugi proizvod. 

U slučaju da se narudžbe vrše izvan Bosne i Hercegovine, osim na logotip i autentičnost boja koja se obično razlikuje od originalne aplikacije u nekoliko nijansi, pažnju posebno obratite na recenzije.

Većinom kreatori lažnih aplikacija kreiraju i lažne recenzije, ali se one prepoznaju po identičnom sadržaju i  napisane su u nekoliko rečenica kojima se isključivo hvale usluge ili proizvodi lažnih web shopova. Uz recenzije nerijetko su objavljuju i fotografije osoba koje navodno stoje iza komentara, a zapravo su to fotografije javno dostupne na Google pretraživaču i zloupotrijebljene u svrhu obmanjivanja kupaca.

Cijene proizvoda obično su niske, mnogo niže nego na originalnim web shopovima, odnosno na originalnim aplikacijama. Niske cijene privlače više pažnje i kupac se s lakoćom odlučuje za kupovinu.

Također, prijevod za opis proizvoda jedan je od znakova da se radi o lažnoj aplikaciji. Prijevodi su obično šturi i dobijeni putem Google translate. Stavki povrat novca ili zamjena proizvoda  većinom je navedena kako bi zavarala kupca, a propusti u ovom smislu su da nema navedene adrese za povrat ili zamjenu.

Veoma često su navedene i stavke vremenski ograničena kupovina, obično na 24h do isteka zaliha,  u cilju podizanja tenzija kod kupca i ishitrene kupovine. Veliki broj kompanija u okviru određenih kampanja, rođendana ili drugih povoda oglašavaju akcijsku 24-satnu prodaju određenih proizvoda, ali takve akcije se obično osim online reklamiraju putem zvaničnih web stranica, društvenih mreža medija i u ovlaštenim prodajnim trgovinama/centrima – navode iz  Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u Bosni i Hercegovini.