Ideja o postizanju cilja od 10.000 koraka dnevno postala je simbol zdravog života. Međutim, nova istraživanja pokazuju da ova brojka možda i nije toliko naučno utemeljena kao što se vjerovalo.
Umjesto da se striktno pridržavamo pravila o 10.000 koraka, važnije je da sagledamo širu sliku fizičke aktivnosti, dugovječnosti i opšteg zdravlja, smataraju stručnjaci.
Odakle potiče 10.000 koraka?
Ovaj koncept nastao je još šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je jedna japanska kompanija lansirala pedometar, odnosno brojač koraka pod nazivom “mjerač 10.000 koraka”. Ime je bilo inspirisano japanskim karakterom za “10.000”, koji podsjeća na osobu koja hoda. Ovaj marketinški potez ostao je u svijesti ljudi širom svijeta, pogotovo nakon što je u devedesetim godinama dobio podršku američkog hirurga Čarlsa Evereta Kupa. Iako je cilj od 10.000 koraka jednostavan za pamćenje, naučna potvrda da je ovaj broj koristan za zdravlje zapravo ne postoji – prije je riječ o marketinškoj nego o zdravstvenoj preporuci.
Promjene u preporukama
Prema novim preporukama američkog Ministarstva zdravlja iz 2018. godine, odrasli bi trebalo da se bave fizičkom aktivnošću od 150 do 300 minuta umjerenog intenziteta sedmično ili od 75 do 150 minuta visokog intenziteta. Ova preporuka je rezultat analiza mnogih studija, ali nijedna nije direktno povezala određeni broj koraka s boljim zdravljem.
Studije su pokazale da mlađima od 60 godina hodanje između 8.000 i 10.000 koraka dnevno donosi najveće zdravstvene koristi, dok je starijima (od 60 godina naviše) dovoljno 6.000 do 8.000 koraka za slične rezultate. Stariji ljudi, zbog drugačijeg utroška energije, ne moraju da prelaze velike razdaljine da bi imali blagotvorne efekte.
Važnost prilagođene aktivnosti
Epidemiolog Amanda Palak sa Univerziteta Masačusets ističe da je važnije prilagoditi fizičku aktivnost svojim mogućnostima i ciljevima. Njena istraživanja pokazuju da se najveći pomak u zdravlju događa kod onih koji su najmanje aktivni, pa čak i manji porast broja koraka može značajno da doprinese zdravlju.
Zanimljivo je da je ukupni broj koraka važniji od brzine kojom su pređeni – nije nužno trčati ili hodati brzim tempom da bi se postigao pozitivan efekat. Bitno je redovno se kretati i truditi se da svaki dan bude aktivan.
Više od pukog broja
Kako naučna istraživanja napreduju, fokus se sve više pomjera sa prostog brojanja koraka na razumijevanje kako fizička aktivnost može da spriječi hronične bolesti poput dijabetesa i pomogne u kontroli težine i krvnog pritiska. Konačno, iako je cilj od 10.000 koraka postao popularan, nije presudno važan, a posebno ne za sve, prenosi Kurir.
Pratite nas na našoj Facebook i
Instagram stranici, kao i na
X nalogu.
#Mit #poželjnih #koraka #dnevno #Evo #šta #nauka #preporučuje
